Trijumf razumijevanja i ponovnog otkrivanja jedne od najvažnijih žena hrvatske kulturne povijesti
13. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Ivica Boban, Zagorka, red. Ivica Boban, HNK u Zagrebu, 2011., 2/3
-

Praizvedba je pobudila oduševljenje publike. Kritike su uglavnom pozitivne, uz neke disonantnije tonove. Osnovni prigovor je duljina same predstave (skoro četiri sata) te je ona par dana nakon praizvedbe skraćena za oko 40 minuta. Ivica Boban, kao pravi kazališni znalac, vješto je skratila predstavu i tako omogućila veći užitak i veći broj izvedbi.
Daria Lorenci Flatz bila je uvjerljivo najbolja glumica predstave, jureći iz scene u scenu (kod inspicijenta je imala istipkan popis s kim ima iduću scenu, tako da ne dođe do zabune), davši nam Zagorku na buran i duboko emocionalan način. Njezin elan i strast povukli su i ostatak ansambla, tako da je cijela predstava protekla u brzom ritmu, bez umaranja publike. Od teškog djetinjstva s nemilosrdnom majkom, preko braka na silu u Mađarskoj i bijega u Zagreb, do posla u novinama i susreta s biskupom Strossmayerom koji ju je i nagovorio na pisanje povijesnih romana, pratimo tu malenu ženu koja se hrabro borila za sve potlačene i one koji nisu imali svoj glas.
Svi kritičari hvalili su napor i trud uložen u predstavu. Nives Gajdobranski u Zadarskom listu piše: „U prepunom zagrebačkom HNK, praizvedba predstave Zagorka autorice i redateljice Ivice Boban, doživjela je trijumf. Zagorku su publici približile tri odlučne žene: autorica i redateljica Ivica Boban, dramaturginja Sanja Ivić, te intendantica Ana Lederer. Naravno uz glumačku i ostalu kreativnu ekipu koja stoji iz predstave… Prepuno kazalište s velikim emocionalnim nabojem pratilo je priču: Takvih žena, poput nje, koje nisu mogle unajmiti sobu, sjediti same u restoranu i kojima su škole zabranjivane-jedina uloga koju im je društvo namijenilo bila je ona majke i odgajateljice-na žalost ima i danas, ističe redateljica Boban“.Nataša Govedić u Novom listu kazuje: „Četiri sata Hnk-ove predstava Zagorka svoju gledljivost ponajprije imaju zahvaliti Dariji Lorenci Flatz čija životna i glumačka energija s punom vjerodostojnošću i tihim idealizmom svjedoče u prilog naslovne junakinje komada. Daria Lorenci Flatz naglašava duboku trpeljivost i radišnost Zagorke, solidarnost prema slabijima, izdržljivost u maratonskim teškim uvjetima, pribranost i smirenost čak i u situacijama kada trpi najbrutalnije ponižavanje. Najnovija Zagorka je uporna radoholičarka, domovinski agitator i iskrena vjernica. Prikazana je kao politički pijun različitih ideoloških stranaka (s tek povremenom zaštitom biskupa Strossmayera),a mnogo manje kao žena koja je unatoč stalnim opstrukcijama, čak i periodima gladovanja, znala držati svoj unutarnji smjer socijalne angažiranosti…
Čini se da su Ivica Boban (autorica Zagorkine scenske biografije) i redateljica baš kao i dramaturginja Sanja Ivić, prvenstveno vidjele Mariju Jurić Zagorku kao mučenu i razapetu junakinju Kamena na cesti. Dakle, žrtvu socijalnih prilika, a ne kao hrabru i iznimno sposobnu osobu koja je iza sebe ostavila ogroman autorski korpus (romana, dramskih tekstova, dokumentarnih svjedočanstava, autobiografske proze, političkih analiza i portreta). … Predstava uključuje mnogo matičnih HNK-ovih glumaca u neznatnim ulogama, ali je živa uvjerljiva tek u momentima kada se čuju citati same Zagorke ili kad prosijavaju glumačka toplina i strpljivost Darije Lorenci Flatz. … Moj je stav da je Zagorka na sceni više zaslužila i više humora i više respekta prema vlastitoj kazališnoj karijeri. Ne slažem se s uprizorenjem koje je bazično vidi kao Pepeljugu, a ne kao socijalnu reformatoricu. Osim toga, taj Kerempuh i ta Iglica (navodim samo neke od njezinih pseudonima) imao bi štošta za iskomentirati o današnjem HNK-u i današnjem hrvatskom društvu…. Vjerojatno će je braniti i gledatelji, Zagorkin značaj je toliko velik da joj ne može naškoditi čak ni četverosatna tužaljka za naizgled nedovoljno zaštićenim životom“.
Pročitajte prethodni / sljedeći nastavak...
©Snja Ivić, KAZALIŠTE.hr, 24. listopada 2025.
Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija
OSVRTI
-
KNJIGE
Šesta knjiga Snježane Banović - Vila Lutaka bavi se osobnim i profesionalnim biografijama izabranih dramskih, glazbenih, plesnih i filmskih umjetnica. -
Dvobroj Kazališta 97/98 donosi raznovrsnost i širinu umjetničkoga obuhvata i individualnih motrenja aktualnih kazališnih zbivanja.
ČASOPISI -
Mjuzikl Priča sa Zapadne strane donio je draž glazbenog kazališta u riječki HNK. Devin Juraj i Franka Batelić briljirali su kao kultni nositelji mjuzikla.
mjuzikl -
Prirodnost igre koja uvlači publiku, glumci koji vjeruju u ono što igraju te istaknuta duhovna dimenzija, odlike su baštinskih tekstova i njihovih inscenacija.
ESEJI
