Eseji

  • Izostao interes publike

    Feljton: Redatelji u ofenzivi ili svi ste vi ustaše i fašisti (2. dio)

    Piše: Sanja Nikčević
    I sam naziv Pad i cijela najava sugerirala je da je to predstava o padu Vukovara, ali zapravo najmanje ima veze s padom Vukovara. Ima veze s onim što Kurspahić poznaje (s filmovima) i onim što osjeća da je trend (s hrvatskom krivicom), ali sklopljeno na jedan čudan način. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Deficit drama s jasnom krivicom

    Feljton: Redatelji u ofenzivi ili svi ste vi ustaše i fašisti (1. dio)

    Piše: Sanja Nikčević
    Tekstovi s usputnim likovima ludog branitelja imali su druge teme ili su bili preopćeniti, izvan vremena i prostora. Zato nisu nikoga puno dirali. Postavljali su ih na važnim scenama, slali na festivale, imali su i medijski odjek, ali nisu bili jako uspješni kod publike. Iako je iz priče jasno da se tu ne radi samo o pojedinačnoj krivici nego i o krivici roda, te su drame odlično napisane i nisu izazivale proteste....pročitajte cijeli tekst...
  • Slabo komunikativan monolog

    Feljton: Nekomunikativne alegorijske vizije ili rat je posvuda (1. dio)

    Piše: Sanja Nikčević
    Žena-bomba je stilistički visoko poetski ali slabo komunikativan monolog žene koja se sprema raznijeti bombom u terorističkom napadu. Radi se očito o arapskoj ženi jer mi takve ljude-bombe nismo imali ne samo u Domovinskom ratu, ili ratu na prostorima bivše Jugoslavije, nego niti u cijeloj Europi....pročitajte cijeli tekst...
  • Bezlični alegorijski tekstovi

    Feljton: Nekomunikativne alegorijske vizije ili rat je posvuda (2. dio)

    Piše: Sanja Nikčević
    Alegorijski tekstovi proširili su bezličnost pristupa ratnoj temi. U dramama nasilja prostor je bio neprepoznatljiv, ali barem definiran kao „naš”, a sada je priča o ratu „podignuta” u neki opći prostor (Asja Srnec Todorović), neki „bilo gdje” prostor (Aziz) ili na druge ratove (Ivana Sajko). Uz tezu „sve su to iste priče jer rat je svuda jednako tragičan”....pročitajte cijeli tekst...
  • Reakcija na stvarnost

    Feljton: Slijedimo trendove: nova europska drama ili nemotivirano nasilje bez duše

    Piše: Sanja Nikčević
    Bezličnost se tumačila potrebom da se o ratu progovori općenito i da se dobije jedna opća slika koju će razumjeti svi, a ne samo oni koji su rat izravno doživjeli. Kako je to rekao Davor Špišić, stavljanjem konkretnih toponima bi se ograničio doživljaj tragedije u drugih ljudi, koji su proživljavali tragediju na drugim mjestima.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Umjetnički doživljaj rata

    Feljton: Besprizorni mladi ljudi ili znate, kod nas je bio rat

    Piše: Sanja Nikčević
    Dok prve drame tog trenda, čak i kad su govorile o smrti, nisu bile nasilne (Vidić), s vremenom se može pratiti količina dodanog nasilja kao i u glavnom trendu (Kane, Ravenhill). Očito smo slijedili uzore. No kazališta i dalje, kraj postojećih ozbiljnih tekstova ratne tematike kojih do 2000. postoji šezdeset, uporno traže tekstove koji bi im se „uklopili u sliku”....pročitajte cijeli tekst...
  • Marginalizirana ratna tematika

    Feljton: Kazališta glavne struje za vrijeme rata ili Preblizu je to

    Piše: Sanja Nikčević
    Unatoč tomu što je u ratno vrijeme za napadnute dijelove zemlje kazalište bilo iznimno važno, što je postojao normalni kazališni program i postavljale su se ratne teme (kao što je opisano u prethodnom poglavlju), pisci pisali ratne drame (kao što će se analizirati u idućem poglavlju) – centar zemlje i tzv. kazališta glavne struje nisu odgovorila na isti način ni za vrijeme, a osobito nakon rata. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pitanje relevantne ratne drame

    Feljton: Izgovor za ne-igranje nakon rata ili nemamo mi ratnih drama

    Piše: Sanja Nikčević

    Damir Pilić dramatično će se 2008. zapitati: „Zašto je umjetnička produkcija o Domovinskom ratu siromašnija nego partizanska?” i spomenuti kao postojeće samo DVIJE drame (Ciglu Filipa Šovagovića iz 1998. i Zaštićenu zonu Damira Šodana iz 2002.) iako tada postoji više od sedamdeset drama! ...pročitajte cijeli tekst...

  • Dundo Maroje na Gundulićevoj poljani u režiji Koste Spaića

    Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Peti prizor

    Piše: Mira Muhoberac
    Slika pokazuje prizor iz predstave Dunda Maroja na Gundulićevoj poljani 1967. godine. Predstava je s golemim uspjehom prikazivana od 1964. do 1972. i označila je jedan od umjetničkih vrhunaca Dubrovačkih ljetnih igara svih vremena. Bio je to prvi Dunda Maroja na otvorenome u integralnoj verziji i na dubrovačkom govoru nakon više od četiri stoljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lažna teza o zabrani ili Nikog toliko ne slavimo i ne obilježavamo kao Krležu!

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (7)

    Krleži se (kao niti jednom hrvatskom ili inozemnom piscu) redovito obilježavaju najneobičnije kombinacije obljetnica od HAZU-ovog skupa 1993. pod pokroviteljstvom Franje Tuđmana (to su te nesklone devedesete!), 25. obljetnica smrti (!) do prave eksplozije proslava upravo ove dvije godine, 2011. i 2013. kad su održani brojni skupovi i događanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Drugi grijeh krležodula: Krivnja za cijeli narod ili vi ste ga zabranili!

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (6)

    Ovo cijelo istraživanje nastalo je na poticaj krležodula koji su u medijima (novine, televizija) ozbiljno tvrdili, te novinara koji su to prenosili da se Miroslav Krleža u hrvatskom kazalištu uopće ne igra. Kao osobu koja prati kazališnu umjetnost, osobno me pogodi svaka izjava o ne-igranju Krleže, jer sam ga se doista nagledala na scenama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi grijeh krležodula: Danak Krležinom visokom ukusu ili nastavak čistke

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (5)

    Stavovi o lošem romantizmu i građanskoj drami, epigonskoj moderni, o suvremenicima koji oponašaju Krležu i nepostojanju građanske kritike toliko su se ukorijenili u našu kulturu da je trebalo proći dvadeset godina od pada komunističkog sistema i uvođenja nove države da se nešto malo promijeni u teoriji književnosti, odnosno teatrologiji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Krležoduli ili Krleža je najveći pisac na svijetu

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (4)

    Krležoduli sebe smatraju jedinim legitimnim zaštitnicima Krležina lika i djela. Krležoduli smatraju da je Krleža bio izniman kroničar i kritičar svog vremena ali i vizionar budućnosti, a sva njegova djelatnost u hrvatskoj kulturi posljedica je djelovanja Krležina jedinstvena uma, a ideologija se nametala pod izgovorom dijalektičkog antibarbarusa ...pročitajte cijeli tekst...
  • Skup Marina Držića u Parku Muzičke škole

    Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Četvrti prizor

    Godina na poleđini fotografije, 1967, savršena simetrična mizanscena majstora režije, prepoznavanje glavnih glumaca i prostora izvedbe otkriva da je riječ o prizoru iz legendarne predstave, jedne od stupova Dubrovačkih ljetnih igara – Držićeve komedije Skup, koja se u takvoj postavi i u režiji Koste Spaića održala do 1971. godine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bogat opus koji traje

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (3)

    Krležin je opus bogat i traje i to ne samo zbog političke moći koju je imao. Kolikogod on plaćao danak svojoj političkoj opciji, kolikogod mu likovi ponekad doista govore neprirodno, on i dalje prikazuje žive likove koje prepoznajemo. U dramama točno znamo tko što želi i zašto jer je njihova motivacija jasna. Bilo da se radi o moći, novcu ili ženi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čišćenje književnosti

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (2)

    Krleža je, osim po poziciji i vlastitom egu koji nije prezao od uvreda u polemikama, dobio i teorijsku potvrdu da je kritičar. Uz to je, iz jugoslavenske političke opcije, imao i tendenciju povezivanja hrvatske i srpske književnosti pa je kao uzor često navodio Jovana Steriju Popovića! Dakle, Krleža je doista izvršio utjecaj na povijest hrvatske književnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Rat krležodula i krležoklasta

    Feljton Sanje Nikčević: Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća (1)

    Miroslav Krleža i njegova recepcija u Hrvatskoj poseban su fenomen koji ima dvije karakteristike. Prvo, Krleža je davno otklizao iz objektivne procjene teorije književnosti, ako je ikad u toj domeni objektivnosti i bio. To priznaju i ugledni teoretičari. Drugo, odnos prema Krleži podijeljen je u dva neprijateljska tabora do, kako kaže Krešmir Nemec, „šizofrenosti“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tihi čuvar kvalitetne i odgovorne kazališne kritike

    Demetrova nagrada za životno djelo HDKKT za 2015. godinu: Boris B. Hrovat

    Nagrađujući Borisa B. Hrovata HDKKT podsjeća da kazališna kritika treba i može biti onakva kakvu je piše njihov cijenjeni kolega: stručna, znalačka, argumentirana, estetski vrijedna, kazališno sadržajna, umjetnicima poticajna a publici korisna. U jednoj kritici Hrovat je napisao: „Živi samo onaj teatar o kojem se govori i kad se gledalište napusti.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tri redatelja u Kneževu dvoru

    Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Treći prizor

    Tri fotografije snimljene u Kneževu dvoru za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, izvrsno pokazuju različite redateljske poetike Koste Spaića, Vlade Habuneka i Joška Juvančića nastale prema romanskim dramskim tekstovima s glumačkim ansamblom koji čine dubrovački glumci i glumice ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi milenij ili ...do potpunog poništavanje identiteta

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (8)

    Zadnjih četrdeset godina hrvatska drama očito traži svoj put. S jedne strane je određuje politička situacija – političko zatopljenje šezdesetih pa zahlađenje osamdesetih, nova politička situacija i rat u devedesetima, nova ideologija (i liberalizam) koju je donijelo novo društvo uređenje (kapitalizam) koju pisci ili nisu prepoznali ili se je ne usude napadati ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u Dvoru

    Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Drugi prizor

    Obje prikazane crno-bijele fotografije povezuje okomit položaj, prostor Dvora i slična kompozicija: lijeva je figura uspravna, a desna u sjedećem položaju. Dvije analizirane fotografije pokazuju arhetipsku snagu hrvatske dramske i kazališne baštine i žena u hrvatskom teatru te imaju snagu života hrvatske dramske i kazališne baštine na Igrama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi milenij ili Od traganja za krivcem i uzrocima...

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (7)

    Zajednička karakteristika pisca na početku novog milenija je da žele biti politički važni kao u sedamdesetima i da svi smatraju da je literatura važna isključivo ako kritizira društvo. S jedne strane ih zanima krivnja za sadašnju situaciju a s druge kritički prikaz te situacije. Ipak, unutar zadana obrasca kritike društva ipak smo djelomično vlastiti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Devedesete ili Neuspjeli pokušaj definiranja sebe samih

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (6)

    Prihvativši trendove, potpuno smo izgubili mogućnost definiranja vlastita identiteta. Za Europu to i nije takav problem jer je većina zemalja već davno definirala vlastiti identitet koji je sad mogla poništavati u traženju novih umjetničkih putova i izraza. Za nas je to malo ozbiljniji problem jer mi svoj identitet nismo uspjeli umjetnički do kraja definirati ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osamdesete ili U potrazi za emocijom

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (5)

    Dominantni osamdesetih su Miro Gavran, Lada Kaštelan i Mate Matišić. Svo troje uzimali su emotivne probleme kroz tri različita dramska načina. Nitko od njih nije želio pisati političku dramu ili biti subverzivan prema stvarnosti. Pokušali su razumjeti svijet oko sebe kroz razumijevanje unutarnjeg emotivnog svijeta lika, njegovih emocija i sukoba ...pročitajte cijeli tekst...
  • Spaićev Allons enfants!

    Feljton Mire Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Prvi prizor

    Piše: Mira Muhoberac
    Umjetničke fotografije  Krešimira Tadića s proba i njegove podjednako atraktivne fotografije s predstava Allons enfants! u Kneževu dvoru 1971. svjedoče o preciznu rasporedu mizanscene u vodoravno-okomitim sukobima i dijagonalnim naslućivanjima pripreme dolaska Kneza s prvoga kata Dvora, u slutećem pojavljivanju njegova plašta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Šezdesete i sedamdesete ukratko

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (4)

    Unatoč svim bjegovima i mimikrijama, i publika i vlast su vrlo brzo shvatili o čemu se tu radi. U pozadini većine dramskih subverzija bila je ne samo kritika komunističkog sistema nego i uzlet hrvatskog proljeća i ideje samostalne hrvatske države. Naime, intelektuialac u djelu je obično bio Hrvat, a oni koji su ga uništavali često su bili i druge nacionalnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mimikrija komediografskog žanra

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (3)

    Moj pokušaj definicije komedije glasi: „Komedija je dramska vrsta koja prikazuje rješive sukobe društvenog ili psihološkog karaktera sa sretnim krajem i junacima nagrađenim prema zasluzi (dobri nagrađeni, a loši kažnjeni) pri čemu izaziva smijeh i pozitivne emocije poput radosti, zadovoljstva i sreće te time afirmira temeljne vrijednosti društva.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • U potrazi za najboljim izrazom subverzije

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (2)

    Potreba za kritikom vlasti krenula je u pedesetima koje su pokušavale pisati političke tragedije, dok su šezdesete krenule drugim putovima ali da bi se uklonili od oka vlasti protiv kojeg vrlo kritički pišu, svi su dramatičari bježali u neki oblik mimikrije. Najčešće se radilo o žanrovskoj mimikriji (povijesnoj drami, komediji ili fantastici) ...pročitajte cijeli tekst...
  • A pisci uporno pišu...

    Feljton Sanje Nikčević: Pola stoljeća potrage hrvatske drame za identitetom (1)

    Hrvatska drama zaslužuje opće preglede čitavog područja koji bi je pokazali kao cjelinu uz dominantne teme, likove, motive i sl., preglede koji bi pokazali njezine osnovne preokupacije. Po mogućnosti s odmakom objektivnosti bez dnevnopolitičkih ili dnevnoestetskih kriterija iz kojih se vrlo često hrvatsku dramu prosuđuje
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prostori pamte: Dubrovačke ljetne igre

    Feljton Mira Muhoberac: Zrcalni odrazi prošlosti u sadašnjosti: Prostori događanja Dubrovačkih ljetnih igara – Prolog

    Ovim nizom tekstova želim odati počast i poštovanje i svim fotografima koji su zabilježili za povijest i sjećanje trenutke iz publike, iz predstava, s gledališta i iza kulisa, i svim osobama kojih se stalno sjećamo a koje su samozatajno gradile duh i dušu Ljetnih igara. Zapise posebno posvećujem Krešimiru Tadiću i Milu Kovaču te profesorici Fani Muhoberac ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dobri i mudri anđeo hrvatske teatrologije

    Obrazloženje Demetrove nagrade za životno djelo HDKKT za 2014. Borisu Senkeru

    Iako je u kritikama vrlo jasno koja je poetika i etika Borisa Senkera, on je u teatrologiji najotvorenija moguća osoba. Profesor Boris Senker zna sve o svemu: o svim nacionalnim dramama, o svim teorijama od Aristotela do najnovijih izvedbenih studija. Zato ne čudi da je autor tolikih natuknica o kazalištu po svjetskim i hrvatskim leksikonima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Goldonijevi Ribari s obiju strana Jadrana

    Le baruffe chiozzote u hrvatskim teatarskim varijacijama

    Goldoni je talijanski teatar oslobodio prazne retorike i fantastike, modernizirao ga uvodeći nove odnose stvarnosti i teatra, ali to ga nije spasilo od napada koji su bili žestoki i česti. Premda ga je stalno i strasno branio njegov dubrovački prijatelj Stjepan Grmoljez Šuljaga, komediograf se još bolje znao braniti sam na scenama gdje je postao suvereni gospodar. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nemiru nema kraja

    Sjećanje: Božidar Orešković (1942-2010)

    Piše: Marija Grgičević
    Tek sada se s razlogom vidi kako je Božidar Orešković dobio premalo prilika. Iako je svaku opravdao, često bolje od onih koji su imali prednost. Gotovo svi njegovi zvjezdani trenuci, uloge iz klasičnoga repertoara ostali su o u prošlom stoljeću. Među manje dalekima je Onasis bez kojega predstava Maria Callas ne bi bila ono što jest. I monodrame ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kompletan intelektualac

    Sjećanje: Nikola Batušić (18. veljače 1938. – 22. siječnja 2010.)

    Nikola Batušić nije bio čovjek koji se bavi samo teatrologijom, svojim uskim stručnim područjem, nego je podjednako kompetentno analizirao i književnost, smještajući uvijek svoje interpretacije u ozračje čitave duhovne klime i ostalih umjetnosti (o kojima je kao kompletan intelektualac također imao veliko znanje), ali i u običaje svakodnevnog života
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nagrade pobjegle zapadno od središta

    Osvrt na šesnaestu dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta

    Piše: Matko Botić
    Dodjela je privedena kraju poznatom Kabiljovom numerom iz još poznatije Jalte, Jalte u izvođenju suvoditeljice Ksenije Prohaske. Glumica je Neka cijeli ovaj svijet izvela načinom koji može poslužiti kao metafora funkcioniranja cjelokupnog hrvatskog glumišta. Koje je ponekad šarmantno, često dirljivo, ali uglavnom prilično raštimano ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pamtim samo sretne dane...

    Jedan od mogućih popisa predstava koje su obilježile 2008. godinu

    Piše: Matko Botić
    Premijera Kauboja Saše Anočića u Teatru Exit stvarno jest kazališni događaj godine, što je potvrđeno i glavnim Nagradama hrvatskog glumišta. Kauboji su najbolja hrvatska predstava 2008. godine prvenstveno zato što ni u jednoj drugoj nije prisutna takva čarobna simbioza redateljske imaginacije, ali i glumačke kreativnosti i zalaganja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Đački parter

    Crtice iz rukopisa nove memoarske knjige

    Stajaći parter i balkon nekada su vrvjeli od studenata, a danas se u našem milijunskom gradu uz desetak tisuća studenata ne možemo pohvaliti da se guraju na blagajnama kazališta. Galerija je često znala biti arbitar uspjeha pojedinih predstava. Svojim odobravanjem, oduševljenjem i pljeskom mladi zanesenjaci znali su izvojevati uspjeh izvedenom djelu ...pročitajte cijeli tekst...