Dostojanstvena i duboko promišljena predstava o ilirskoj kraljici

9. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Dimitrija Demeter, Teuta, red. Kosta Spaić, HNK u Zagrebu, 1991., 3/3

  • Dimitrija Demeter, <em>Teuta</em>, red. Kosta Spaić, HNK u Zagrebu, 1991.

    Taj i takav tekst Kosta Spaić postavlja na veliku scenu HNK-a u Zagrebu, svjestan svih zamki i kako ističe kritičarka Marija Grgičević u Večernjem listu: Svojom adaptacijom i režijom Kosta Spaić nije samo, kako se to kaže, obrisao prašinu sa zapostavljenog i zaboravljenog teksta, već je u njemu napravio i temeljito veliko pospremanje, razmještanje prizora i stihova na način koji će pogodovati zamisli predstave normalna trajanja i snažnog scenskog učinka. Slijedeći učitelja Branka Gavellu nije nametnuo sebe za autora, već je sve intervencije proveo u Demetrovu duhu. To bi se moglo nazavti kazalište memorije. Ova predstava vodi plodan dijalog s prošlošću na razini vizualizacije, glazbenih parafraza i stila glumačke igre, ona to čini i potpunim prihvaćanjem rodoljubive svrhe na način u kojem parafraziranje prošlosti ne isključuje, već naprotiv pojačava neposredan aktualan učinak…. Najvjernija pratnja režiji jest scenografija Jure Labaša koja svojim romantičnim iluzionizmom dočarava kazališni san Demetrova vremena, a isto i Kuljerićeva glazba s osloncem na folklorne izvore šarolika krajolika. Ponesen jasnom idejom predstave, glumački ansambl na čelu s velikom tragetkinjom Enom Begović, ostvario je također svoj vrhunac. Od amazonke, uvjerene feministkinje pune prezira prema muškom rodu do zaljubljene žene i ucviljene ratne udovice, uvijek u punom suglasju sa stihom, glumica je dala živo i raznoliko ostvarenje s vrhuncem u završnom iz kriku iz narodne naricaljke. Pljesak na otvorenoj sceni izazvao je isto tako veličanstveno prisan i uvjerljiv Krnuo Šarić kao Dimitar Hvaranin uz brojne druge nosioce važnih uloga.

    Dimitrija Demeter, <em>Teuta</em>, red. Kosta Spaić, HNK u Zagrebu, 1991.

    Druge kritike nisu bile tako dobronamjerne pa Ivica Buljan u novinama Zapad piše: Spaić pak herojsku epopeju o narodu i njegovoj vladarici petrificira u operu vođenu isključivo logikom recitativa, zanemarujući pritom njeiznu tekstološku i idejnu partituru….Vjerujem da bi iznova oživljen romantičarski kod ovu predstavu učinio vrhunskom, ako bi vješto obnovio pokidane niti tradicije. Najveće razočaranje je par Ena Begvić-Kruno Šarić. Interpretirajući Teutu i Dimitra Hvaranina oni se obilato služe gradivom savladanim na pučkoj veselici na Kaptolu igrajući glavne uloge u Zagorkinoj Gričkoj vještici…. Kako bi ova Teuta uz vrhunske glumce ipak mogla izgledati majstorski su pokazali Vanja Drach kao rimski konzul i Ivo Kadić kao Centimal Fulvio, nevjerojatnom lakoćom izgovarajući Demetrove stihove i pritom bili savršeno koncentrirani na radnju stvarajući gledatelju iluziju da se nalazi u velikom i slavnom kazalištu. Od mlađeg dijela slijedio ih je jedino Zijad Gračić dajući uzvišenoj tragici ilirskog zapovjednika Srdovlada naličje suvremene pustoši i bezvlađa.

    Naši susjedi, Slovenci, pišu u novinama Večer o predstavi: Bili smo uvjereni da redatelj Kosta Spaić će uspješno prikazati kompliciranu priču, i opet nas je ugodno iznenadio. Teutu je režirao tečno, u filmskom slogu, neke scene su bile u originalu, bez rezova, neke je izbacio, poštujući hrvatski jezični izraz i stih deseterac. Moramo pohvaliti majstora scene Rudija Labaša koji je dočarao planine, nizine i more, kostime Diane Kosec Bourek, a glazba Igora Kuljerića je bila tečna potcrtavajući događaje. Spaić je tragediju u pet činova reducirao na dva dijela, ne ispuštajući ništa važno. U naslovnoj ulozi je nastupila Ena Begović koja je bez lažnog patosa dojmljivo prezentirala Teutu. Odličnog suigrača je imala u Kruni Šariću koji je snažno donio lik Dimitra Hvaranina. Među brojnim ulogama treba pohvaliti Vanju Matujec, Tamislava Rališa, Vanju Dracha i Ivu Kadića. Drama Teuta koja se lako može nazvati dramom o ljubavi i služenju domovini, slavi veličanstvenu ilirsku  prošlost. Lijep uspjeh za sezonu koja se približava kraju.

    Dimitrija Demeter, <em>Teuta</em>, red. Kosta Spaić, HNK u Zagrebu, 1991.Nastko Frndić u Borbi piše o zamkama vlasti i ljubavi naglašavajući kako su dvije glavne uloge ostvarene s punim doživljajem. Ena Begović je raskošnim talentom svoje glume oživjela Teutine traume unutarnje borbe između vladalačke strasti i žudnje da se, kao žena, preda u ruke voljenom čovjeku. Kruno Šarić je nenametljivi, ali samouvjereni Dmitar Hvaranin koji srcem i spekulativnim umom osvaja Teutu. U brojnom ansamblu zapažene su uloge ostvarili još i Vanja Drach, Ivo Kadić, Branka Cvitković, Etta Bortolazzi, Mirko Švec.

    Sumirajući dojmove o ovoj predstavi mora se naglasiti kako je riječ o ozbiljno osmišljenom projektu koji je na scenu HNK-a u Zagrebu donio dostojanstvenu i duboko promišljenu priču o ilirskoj kraljici koju su upotpunile sjajna scenografija i kostimi, uz glazbu, te uz likovno i urednički (urednica izdanja je bila Elizabeta Kumer) sjajno opremljenu knjižicu predstave.

    Pročitajte prethodni nastavak...

    ©Snja Ivić, KAZALIŠTE.hr, 6. listopada 2025.

    Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija
● naslovna● dramske premijere● festivali● za djecu● mjuzikl● intervjui● osvrti
<● pišite nam