Hrvatska dramska baština na zagrebačkim pozornicama

1. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Uvod



  • Treći dio feljtona pokrenutog 2023. se bavi baštinskim dramskim tekstovima postavljenim na scene zagrebačkih kazališta, s naglaskom na HNK u Zagrebu. Korpus tekstova koji se naziva baštinskim obuhvaća period od srednjovjekovlja do romantizma odnosno Hrvatskog narodnog preporoda, a naglasak će osim na hrvatskom dramskom stvaralaštvu biti i na adaptacijama.

    Analizirat će se dramaturške i redateljske koncepte uspjelijih ostvarenja, kao i nedostatke onih manje uspjelih, a osim premijernih predstava istraživat će se i gostovanja. Posebna pozornost bit će posvećena kritikama tih predstava objavljenim u hrvatskom tisku.

    Projekt će predstaviti kvalitetne i informativne, stručne tekstove napisane na temelju sustavne analize sadržaja i tema te će samim time predstavljati idealno polazišno tkivo ostalim kazališnim  profesionalcima, novinarima, urednicima knjiga, časopisa, novina i e-publikacija, povjesničarima kazališta i drugim autorima za nove radove i analize baštinskih tekstova i adaptacija u suvremenom hrvatskom kazalištu i njihovog kritičkog odjeka. Projekt će osim kazališnim profesionalcima, povjesničarima i autorima koristiti i svima onima kojima je potrebno bolje shvaćanje dramske baštine u Hrvatskoj te položaja hrvatskih baštinskih drama u europskom kontekstu, kao i široj javnosti i svim ljubiteljima kazališta s istaknutim interesom za baštinu u hrvatskom kazalištu.

    Kvaliteta sadržaja osigurali smo prikupljanjem građe iz relevantnih izvora – arhiva HNK u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, zbirki i kataloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i ostalih. Projekt donosi novi pristup proučavanju baštine hrvatskog kazališta iz dosad rjeđe korištenih rakursa, a zadane teme bile bi obrađene na kvalitetan, stručan i analitički način.

    Feljton se ove godine  bavi baštinskim dramskim tekstovima postavljenim na scene zagrebačkih kazališta, s naglaskom na tekstovima na narječjima hrvatskog jezika, počevši od duborvačkog dijalekta. Ovim feljtonom propitivat će se i istraživati mogućnosti izvedbi djela starije dramatike u suvremenom kazalištu, pogotovo u kontekstu repertoarne politike nacionalnih kazališta.

    Teme kojima ćemo se baviti tijekom 2025. godine su

    1.  Držić, Dundo Maroje, r. Ivica Kunčević, 1983.
    2.  Demeter, Teuta, r. Kosta Spaić, 1991.
    3.  Gundulić, Osman, r. Georgij Paro, 1992.
    4.  Šenoa, Kletva, r. Želimir Mesarić, 1995.
    5.  Držić, Skup, r. Marin Carić, 1997.
    6.  Gundulić, Dubravka, r. Petar Selem, 1999.
    7.  Hasanaga Tomislava Bakarića, r. Marin Carić, 1999.
    8.  Hasanaginica Mustafe Nadarevića, prema Milanu Ogrizoviću, r. Mustafa Nadarević, 2006.
    9.  Zagorka Ivice Boban, r. Ivica Boban, 2011.
    10.  Vojnović, Maškarate ispod kuplja, r. Ivica Kunčević, 2012.
    11.  Kosor, Žena, r. Paolo Magelli, 2016.
    12.  Vojnović, Ekvinocij, 1895.
    13.  Tucić, Povratak, 1898.
    14.  Dundo Maroje, Dundo Maroje, r. Fotez, 1938.
    15.  Šenoa, Diogenes, r. Branko Gavella
    16.  Lucić, Robinja i Pir mladog Derenčina, 1939. (Gavellina i Kombolova obrada)
    17.  Držić, Tirena
    18.  Vojnović, Psyche
    19.  Šenoa – M. Dežman Ivanov, Zlatarovo zlato
    20.  Demeter, Teuta, 1894.
    21.  Tresić Pavičić, Katarina Zrinska, 1899.
    22.  Kumičić, Obiteljska tajna, 1890.
    23.  Derenčin, Tri braka, 1891.
    24.  Marković, Karlo Drački, 1894.
    25.  Šenoa, Kneginja Dora, 1897.
    26.  Dežman, Svršetak, 1897.
    27.  Nehajev, Svjećica, 1898.
    28.  Tucić, Bura, 1901.
    29.  Tomić, Veronika Desinićka, 1903.

    @ Uredbništvo, Kazaliste.hr, 30. lipnja 2025.

    Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija
● naslovna● dramske premijere● festivali● za djecu● mjuzikl● intervjui● osvrti
<● pišite nam