Hrvatska dramska baština na zagrebačkim pozornicama

1. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Uvod



  • Treći dio feljtona, započetog 2023. godine, usmjeren je na sustavno proučavanje i kritičku analizu baštinskih dramskih tekstova koji su tijekom povijesti postavljani na scene zagrebačkih kazališta, s osobitim naglaskom na repertoar Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu kao središnje nacionalne kazališne institucije. Polazište feljtona čini jasno definiran korpus dramskih djela koja se u kazališnoznanstvenoj i povijesnoj literaturi označavaju pojmom baštinskih tekstova, a koji vremenski obuhvaćaju razdoblje od srednjovjekovne dramske tradicije preko renesanse i baroka pa sve do romantizma i razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda. Uz izvorno hrvatsko dramsko stvaralaštvo, posebna će se pozornost posvetiti i različitim oblicima adaptacija, preradbi i dramatizacija, koje su često bile ključan način aktualizacije starijih tekstova u suvremenim izvedbenim kontekstima.

    U okviru feljtona analizirat će se dramaturški i redateljski koncepti uspjelijih kazališnih ostvarenja, pri čemu će se nastojati jasno identificirati razlozi njihove estetske, izvedbene i recepcijske relevantnosti, ali i precizno ukazati na slabosti i promašaje manje uspjelih inscenacija. Analiza neće biti ograničena isključivo na praizvedbe i premijerne izvedbe, nego će obuhvatiti i kasnija reprizna izvođenja te gostovanja tih predstava, čime se omogućuje uvid u širi kontekst njihove kazališne recepcije i dugoročnijeg repertoarnog života. Posebna pažnja bit će posvećena kazališnim kritikama i osvr­tima objavljenima u hrvatskom dnevnom i periodičnom tisku, jer upravo kritički diskurs predstavlja nezaobilazan izvor za razumijevanje načina na koji su pojedine predstave bile doživljene u trenutku nastanka, ali i kako su se njihova značenja mijenjala kroz vrijeme.

    Projekt ima za cilj ponuditi kvalitetne, informativne i stručno utemeljene tekstove, nastale na temelju sustavne analize sadržaja, tema, dramaturških struktura i izvedbenih strategija. Takav pristup omogućuje da feljton postane relevantno i pouzdano polazišno tkivo za kazališne profesionalce, redatelje, dramaturge i glumce, ali i za novinare, urednike knjiga, časopisa, novina i e-publikacija, kao i za povjesničare kazališta i druge autore zainteresirane za daljnja istraživanja baštinskih dramskih tekstova i njihovih suvremenih interpretacija. Osim stručnoj javnosti, projekt je namijenjen i svima onima kojima je potrebno dublje i cjelovitije razumijevanje dramske baštine u Hrvatskoj, njezina povijesnog razvoja i aktualnog položaja, kao i sagledavanje mjesta hrvatskih baštinskih drama u širem europskom kazališnom i kulturnom kontekstu. Time se feljton obraća i široj javnosti te svim ljubiteljima kazališta s naglašenim interesom za pitanja baštine i njezine suvremene kazališne recepcije.

    Visoku razinu kvalitete sadržaja osigurali smo sustavnim prikupljanjem i analizom građe iz relevantnih i vjerodostojnih izvora, među kojima se ističu arhiv Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, fondovi Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i zbirke, katalozi i rukopisna građa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uz korištenje drugih dostupnih arhivskih i bibliografskih izvora. Projekt donosi nov i metodološki promišljen pristup proučavanju baštine hrvatskog kazališta, oslanjajući se na dosad rjeđe korištene istraživačke rakurse, poput komparativne analize različitih inscenacija istog teksta, odnosa jezika i izvedbe te utjecaja kulturno-političkog konteksta na repertoarne odluke. Zadane teme obrađivat će se na stručan, analitičan i interpretativno utemeljen način, uz jasno argumentirane zaključke.

    Ovogodišnje izdanje feljtona posebno se bavi baštinskim dramskim tekstovima postavljenima na scene zagrebačkih kazališta, s dodatnim naglaskom na drame pisane na narječjima hrvatskog jezika, počevši od dubrovačkog dijalekta kao jednog od temeljnih nositelja hrvatske dramske tradicije. Feljton će pritom propitivati i istraživati mogućnosti suvremenih izvedbi starije dramatike, razmatrajući kako se ti tekstovi mogu čitati, interpretirati i scenski realizirati danas, osobito u kontekstu repertoarne politike nacionalnih kazališta i njihove odgovornosti prema očuvanju i reinterpretaciji kazališne baštine.

    Tijekom 2025. godine obrađivat će se sljedeće teme i kazališna ostvarenja:

    1.  Držić, Dundo Maroje, r. Ivica Kunčević, 1983.
    2.  Demeter, Teuta, r. Kosta Spaić, 1991.
    3.  Gundulić, Osman, r. Georgij Paro, 1992.
    4.  Šenoa, Kletva, r. Želimir Mesarić, 1995.
    5.  Držić, Skup, r. Marin Carić, 1997.
    6.  Gundulić, Dubravka, r. Petar Selem, 1999.
    7.  Hasanaga Tomislava Bakarića, r. Marin Carić, 1999.
    8.  Hasanaginica Mustafe Nadarevića, prema Milanu Ogrizoviću, r. Mustafa Nadarević, 2006.
    9.  Zagorka Ivice Boban, r. Ivica Boban, 2011.
    10.  Vojnović, Maškarate ispod kuplja, r. Ivica Kunčević, 2012.
    11.  Kosor, Žena, r. Paolo Magelli, 2016.
    12.  Vojnović, Ekvinocij, 1895.
    13.  Tucić, Povratak, 1898.
    14.  Dundo Maroje, Dundo Maroje, r. Fotez, 1938.
    15.  Šenoa, Diogenes, r. Branko Gavella
    16.  Lucić, Robinja i Pir mladog Derenčina, 1939. (Gavellina i Kombolova obrada)
    17.  Držić, Tirena
    18.  Vojnović, Psyche
    19.  Šenoa – M. Dežman Ivanov, Zlatarovo zlato
    20.  Demeter, Teuta, 1894.
    21.  Tresić Pavičić, Katarina Zrinska, 1899.
    22.  Kumičić, Obiteljska tajna, 1890.
    23.  Derenčin, Tri braka, 1891.
    24.  Marković, Karlo Drački, 1894.
    25.  Šenoa, Kneginja Dora, 1897.
    26.  Dežman, Svršetak, 1897.
    27.  Nehajev, Svjećica, 1898.
    28.  Tucić, Bura, 1901.
    29.  Tomić, Veronika Desinićka, 1903.

    @ Uredništvo, Kazaliste.hr, 30. lipnja 2025.

    Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija
● naslovna● dramske premijere● festivali● za djecu● mjuzikl● intervjui● osvrti
<● pišite nam