Nemir Gundulićeve Dubravke: priča o današnjoj civilizaciji, o kraju stoljeća i tisućljeća

2. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Ivan Gundulić, Dubravka, HNK u Zagrebu, 1997.

  • Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, liričar, dramatičar i političar u Dubrovačkoj RepubliciGundulićeva Dubravka, strukturirana i kao drama-kazalište-Grad-Svijet, kao velika predstava scensko-glazbenih mogućnosti u alegorijskom pirnom okviru, kao mozaik kazališnih, glumačkih, pjevačkih, plesnih tehnika, instrumentalnih, pjevačkih, scenografskih kostimografskih potencijala, kao sinteza teatarskih propitivanja, muško-ženskih presvlačećih izmjena, artificijelne i prave ljepote i istine, za prijelaz iz 20. u 21. stoljeće nudi nam niz intrigantnih, egzistencijalnih pitanja koja propituju nemire i današnjih, ljudskih, kazališnih i umjetničkih preispitivanja, a koja oduvijek postoje u njezinoj teksturi, gotovo nepoznata. Kako tumačiti Gundulićevu Arkadiju, Utopiju, Dubravu, što je nama, na pragu 21. stoljeća, Dubravka? Kakav nemir nosi u sebi? O kojem je lomu riječ?
    Prvi pomisliv odgovor na pitanje zašto se u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kući, u HNK-u u Zagrebu, postavljala Gundulićeva Dubravka, napisana i praizvedena pred Kneževim dvorom u Dubrovniku 1628. godine bio bi vrijednosno-estetski. Ova tročina drama Dubrovčanina Iva Điva Dživa Gundulića, uzorita i slavnoga hrvatskoga književnika, utjelovitelja zlatnoga, baroknoga, doba hrvatske književnosti, vrlo poznata i u inozemstvu, drži se najbolje i najoriginalnije napisanom hrvatskom pastoralom koja briljantnim hrvatskim jezikom i stihovno-ritamskom strukturom slavi slobodu, vlast i bogatstvo Dubrovačke Republike, zadovoljstvo i sreću življenja u slobodnom prostoru, ali i prvom hrvatskom žanrovskom konkretizacijom alegorijsko-mitološke tragikomedije. Ne povodeći se ni za kojim stranim uzorom, Gundulić priču o Miljenku i Dubravki koji se, prema davno ustrojenu običaju o vjenčanju najljepšega pastira i pastirice, trebaju vjenčati na dan dubrovačke slobode, uz usporedni stalan priziv zlatnoga doba, uz slavljenje Dubrave-Dubrovnika pjevanjem, plesom i sveopćom radošću, stavlja u prostor određen granicama Dubrovačke Republike i organiziran prema pravilima njezinih zakona i diplomacije, napisala je Mira Muhoberec kao dramaturginja predstave u vrijeme njezine premijere.

    Predstava je premijeru imala pred samo novo tisućljeće, 30. prosinca 1999. u HNK-u u Zagrebu u sezoni 139. kao 131. izvedba. Uz premijeru veličanstvene Gundulićeve Dubravke u režiji Petra Selema, taj je dan svečano predstavljena i kopija Bukovčeva zastora danas poznatoga pod imenom Hrvatski preporod ili Hrvatski narodni preporod, radni mu je naslov bio Slavlje narodne lirike i dramatike, a stvarni Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti (ulje na platnu). Na najpoznatijemu kazališnome zastoru u Hrvatskoj Ivan Gundulić ili Dživo Gondola, nazvan Mačica, rođen 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku, u uglednoj vlastelinskoj, aristokratskoj obitelji Gundulić, kojoj prvi zabilježeni spomen potječe iz 1190., u predvorju antičkoga hrama sjedi na prijestolju, odjeven u crveni kneževski plašt i s kneževskom perikom/vlasuljom, krune ga vile i geniji, a pred njim stoje iz poštovanja prema čovjeku i književniku, kvaliteti hrvatske riječi i iznimnome književnome opusu hrvatski preporoditelji, ilirci na čelu s Ljudevitom Gajom u bijeloj surki. Posebnu skupinu čine tri znamenita kazališna umjetnika – Josip Freudenreich i tada još aktivni slavni glumci Adam Mandrović i Marija Ružička Strozzi. U pozadini su gradovi Dubrovnik i Zagreb, jug i sjever Hrvatske povezani idejom hrvatskoga zajedništva i zamisli o jedinstvenome jeziku i visokoj estetskoj vrijednosti umjetnosti.

    Autorski tim i glumci

    Autorsku su ekipu uz redatelja Petra Selema i dramaturginju Miru Muhoberac, kao i skladatelja Jakova Gotovca činili dirigent Zoran Juranić, scenograf Raffaele del Savio, kostimografkinja Danica Dedijer, scenski pokret potpisuje Antun Marinić, koreografiju Mark Bolden, oblikovatelj svjetla je Aleksandar Mondecar, zborovođa Robert Homen.

    U predstavi je Gundulića glumio Božidar Alić, Ribara Zijad Gračić, Miljenka Radovan Ruždjak, Ljubmira Franjo Kuhar, Dubravku Barbara Vicković, Divjaka satira Vedran Mlikota, Gorštaka satira Žarko Potočnjak, Zagorka Petar Leventić, Ljubdraga Božidar Boban, Jeljenku satiricu Ivana Boban, Brštanka Ivan Jončić, Tratorka Alen Šalinović, Vuka satira Livio Badurina, Stojnu Vanja Matujec, Pelinku Ena Begović, Vile Anita Matić, Ivana Jelić, Skup vila Marija Borić, Ivana-Iva Seničić, Snježana Vukmirović, Vile Tamara Babić, Paula Barbarić, Ilinca Barbu-Moga, Danijela Batur, Dunja Kosanović, Anamarija Maksimović, Sanda Miš, Tihana Trupeljak, Danijela Zabunđija, Satire Siniša Bosnar, Filip Filipović, Ioan Dumitru-Moga, Andrija Palada, Zoran Škarica. Sudjelovali su i zbor i orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
    U nastavku donosimo analizu medijskih najava i kritičke recepcije ove predstave.

    ©Vesna M. Muhoberac, Mira Muhoberac,, Kazaliste.hr, 1. srpnja 2025.
● naslovna● dramske premijere● festivali● za djecu● mjuzikl● intervjui● osvrti
<● pišite nam