Pravi kazališni hit i jedna od najizvođenijih drama na sceni zagrebačkog HNK

31. Baštinski dramski tekstovi na scenama zagrebačkih kazališta: Milan Ogrizović, Hasanaginica, adaptacija i režija Mustafa Nadarević, HNK u Zagrebu, 2006., 3/3

• 

  Kritike predstave koja je bila nestrpljivo iščekivana bile su miješane. Tomislav Čadež u Jutarnjem listu piše o vrlo promišljenoj i uspjeloj predstavi. Govori kako Mustafa Nadarević kojemu je Hasanaginica višedesetljetna opsesija, sam igra Hasanagu kao sindromiranog branitelja, inače malo ćaknutog, koji je više nego smiješan, a opet banalan i slab. „Njime gospodari majka koju Marija Kohn sjajno igra kao suzdržanu, lukavu, a opet dostojanstvenu babu.“ Nastavlja kako Hasanaginicu igra Alma Prica kao racionalnu, hrabru ženu kojoj ipak nedostaje ironičnog odmaka pa se grize iznutra do samouništenja. Hasanaginičina brata Pintorović-bega pristojno igra Siniša Popović, dok imotskog kadiju odlično igra Milan Pleština: „taj je lik nekako najsuvremeniji“. Pleština je istovremeno komičan, tužan i narcisoidan. „Predstavu kao svojevrsni glasnogovornik vodi luda Ajša, koju Olga Pakalović igra preozbiljno, ali sa sluhom.“ Kafanicu u kojoj je čaršijski puk i koja nije direktno povezana s događajima na glavnoj sceni, zamišljena je kao egzistencijalistički skeč koji se neprestano ponavlja.  Kafedžija Ive Gregurevića je doista briljantna mala-velika uloga koju „gradi sa svega nekoliko riječi“. Za Čadeža je glavni nedostatak predstave pauza. Bez nje, predstava bi trajala nešto manje od dva sata, što doista nije predugo. Nije ni najbolji kraj kada Hasanaginica umire nekako naprasno.

  Boris B. Hrovat u Hrvatskom slovu naglašava odličnu glumu Alme Price, a o predstavi govori kako je sve „jasno i jednostavno: ispričana je priča koja izaziva duboke emocije, sućut, potresenost, sažaljenje, katarzu. Time se kazalište vratilo svojim ishodištima. „ Hasanaginica se na pozornici zagrebačkog HNK ponavlja svakih deset-petnaest godina, pa se i ova u autorskom viđenju Mustafe Nadarevića uklapa u tu konstantu.

  

  Helena Braut u Vjesniku kazuje o emotivnoj i nostalgičnoj predstavi: „Nadarević uz pomoć dramaturginje Lade Kaštelan gradi predstavu u tragičnom tonu i to u dva plana – javnom, predstavljenom čaršijom (korom) koji se odigrava na prosceniju, te u intimnom, obiteljskom u kojem se zbiva drama.“ Za nju je poveznica tih dvaju svjetova luda Ajša koju plahovito tumači Olga Pakalović. Za nju u predstavi naslućujemo, ali ne i jasno naslućujemo da je Hasanaga ostarjeli ratnik koji svoje bojeve bije 30 godina, vrlo duboko načet PTSP-om, kao i krizom godina, a njegova žena ga nikada ne prihvaća kao svoga, jer je iz višeg roda.

  Ukratko: „srednjevjekovna Hasanaginica je nadjačala svoju inačicu i vjerojatno zato zaslužila pljesak: jaka priča zaodjenuta u mit nosi vječnost.“

  Mustafa Nadarević u jednom intervjuu izjavljuje da je jako zadovoljan, da zahvaljuje kolegama. Reakcijom publike bila je oduševljena i Leona Paraminski. Ova predstava (premijera je bila 21. travnja 2006.) nesumnjivo je kazališni događaj sezone kojeg nitko nije želio propustiti. Potvrđuje to i intendantica HNK Ana Lederer, izjavivši da je svih devet repriza do kraja sezone rasprodano. Na premijeri su cijeli ansambl i svi suradnici bili nagrađeni dugotrajnim pljeskom i ovacijama. Posjetitelji su bili duboko emocionalno dirnuti. Ova predstava Mustafe Nadarevića nastala prema Ogrizovićevoj Hasanaginici je vrlo brzo postala pravi kazališni hit. Igrala je nekoliko sezona pred prepunim gledalištem i dosegla gotovo 60 repriza. Publika je strasno prigrlila ovu verziju Hasanaginice, izlazeći suznih očiju, dokazujući da vječna priča o ljubavi i smrti uvijek ima one koji će je gledati.

  

  Drama Hrvatskoga narodnog kazališta ovom predstavom postigla je veliki uspjeh, započevši svoj uspon koji je kulminirao sjajnim Građaninom plemićem Molierea i Lullyja (režija Krešimir Dolenčić), pokazujući da se veliki teatar može stvarati samo iskrenošću i posvećenošću radu. Musafa Nadarević zadužio je HNK u Zagrebu ovom predstavom, vraćajući Hasanaginicu na scenu koja je zajedno s reprizama ove predstave dostigla brojku od 300 repriza, kao jedna od najizvođenijih drama na sceni zagrebačkog HNK.

  Pročitajte prethodni nastavak...
  
  ©Snja Ivić, KAZALIŠTE.hr, 13. prosinca 2025.
  
  Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija

Piše: