Izvedbeno besprijekorna intimna posveta Arsenu Dediću

16. Gumbekovi dani, 15. - 29. ožujka 2023., Glumačka družina Histrion: Zlatko Vitez, ARSEN + VITEZ iliti Što je glumac bez slobode, red. Zlatko Vitez

• 

  Kabaretna forma iznimno je zanimljiva u svim, a pogotovo u našim vječno turbulentnim vremenima. Intrigantna i politički koketna, isprepletena različitim umjeteonstvima, mozaično strukturirana, mamac je za raznovrsnu publiku, ali i za kazališne sladokusce, naravno, ako je izvođač vrhunski glumac i glazbenik. Takvu smo kabaretu svjedočili u utorak, 28. ožujka. U Histrionskome je domu kabaret ARSEN + VITEZ iliti Što je glumac bez slobode praizveo Zlatko Vitez uz klavirsku pratnju Olivera Beloševića. Ovim se kabaretom, izvedenim u sklopu XVI. Gumbekovih dana (od 15. do 19. ožujka), festivala različitih kabaretnih kodova, kao posveta maestru Arsenu Dediću, Zlatko Vitez – najveći Histrion, vratio na kazališne daske svoga kazališta. Formom kabareta Zlatko Vitez, majstor glume, već se predstavljao u histrionskoj kazališnoj kući svojoj publici, poklonicima koji ga vjerno prate godinama, a ta mu je forma omogućila pokazivanje svih svojih umjetničkih osobnosti, multitalentiranost rijetko viđenu na zagrebačkim pozornicama.

  Vrhunska kabaretna izvedba donijela je prije dvije godine Zlatku Vitezu nagradu za najboljega glumca i najbolju predstavu Ocjenjivačkoga suda, u kojemu su bili predsjednica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, dramaturginja i sveučilišna profesorica Mira Muhoberac, likovna umjetnica i scenografkinja Marta Crnobrnja, kći neprežaljenoga Mladena Crnobrnje Gumbeka i predstavnik publike Branko Babac. Predstava Evropa za nas ima štrik Miroslava Krleže i Zlatka Viteza u produkciji Glumačke družine Histrion proglašena je najboljom predstavom XIV. Gumbekovih dana. „Evropa za nas ima štrik“, istaknuo je tada Ocjenjivački sud u obrazloženju, „fascinantna je, začudna predstava arhetipske snage, za dugo pamćenje. U njoj Zlatko Vitez, kao dramaturg, mudro spaja Krležine „Balade Petrice Kerempuha" i druge, uglavnom prozne Krležine tekstove u jedinstven galgenkabaret snažne političke satire, valovitom strukturom postižući vibrantan dramaturški niz. Kao redatelj precizno donosi cijeli luk odnosa Europe prema Hrvatskoj, znalački baždareći predstavu u ritmu, tempu i ugođaju velike, impozantne kazališne i egzistencijalne, histrionske balade, a kao scenograf uobličuje portrete Miroslava Krleže i ugođaj zagrebačkoga, vrhunskoga urbanoga kabareta velike tradicije. Kao glumac u virtuoznom glumačkom, pjevačkom spoju te sviranjem violine i tamburice precizno dijalogizira s glasovirom u izvrsnoj izvedbi Zvonka Presečkoga; rijetko u suvremenom kazalištu možemo vidjeti tako izvrsnu ulogu.“

  Ovogodišnja je Vitezova kazališna večer, za koju je napravio i izbor tekstova i pjesama, bila na tome tragu. Ne ponavljajući se, u složenome je kabaretnom mediju Vitez pronašao neke nove izazove i smjernice, ali vrhunska je izvedba i atmosfera vitezovskih katarzičnih predstava ostala. Zlatko Vitez, umjetničko-organizacijski ravnatelj Glumačke družine Histrion i redatelj predstave, nesebično – što je karakteristika velikih umjetnika, večer je posvetio velikome Arsenu. Narativ je slijedio Arsenovu umjetničku i životnu karijeru u kojoj se umjetnički često doticao i prožimao s Histrionima. U maniri najboljih kabareta, Zlatko Vitez vodio je priču o Histrionima i Arsenu, Arsenu i Histrionima, govorio poeziju, uglavnom sjedeći na visokoj stolici s dobro postavljenim klavirom na sceni i uz izvrsnu i preciznu komunikaciju s Oliverom Beloševićem, uz neke mizanscenske pomake, ustajanje, sviranje violine, minimalno kretanje, izravno se obraćao publici bez šmire, ispričao nekoliko uglavnom političkih dosjetki za određenu publiku, a nikad nije pretjerao i otišao u nekom neprimjerenu tonu ili smjeru, ili bi se iz njega brzo vratio. Na sceni su bili i kabaretni stolići, dobro aranžirano cvijeće, lampe, svijeća uz Arsenovu sliku koja je na kraju ostala gorjeti dok su glumac i glazbenik stajali uz sliku dostojanstveno, gledajući maestra Dedića (scenograf: Enes Hodžić-Arči). Gotovo je bolna bila glumačka slika posvete i kazališne i ljudske zahvale za sve kompozicije koje je Arsen, hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor koji nas je napustio 2015. godine, posvetio Histrionima.

  Tehnički i izvedbeno besprijekorna večer upotpunjena je fotografijama i kratkim filmovima nezaboravnih histrionskih dana, snimkama histrionskih predstava, nažalost davnih izvedbi, na kojima smo prepoznavali sve drage nam ljude, divne umjetnike kojih većine nažalost više nema, kao što su Branko Supek, Miško Polanec, Žarko Potočnjak…., slušali smo ugodan glas Dubravka Jelačića Bužimskoga kako govori o fenomenu Histriona, vidjeli smo i Viteza kao mladoga glumca i čuli dijelove njegove priče o početku glumačke karijere, Akademiji, HNK-u, Gavelli, paralelno ispričane uz Arsenovu životnu i umjetničku priču, jednu od najproduktivnijih u hrvatskom kazalištu. Ta se dva života umnogome isprepleću sa zanimljivim događajima iz hrvatske političke i ine prošlosti. Prisjetili smo se i histrionskih plovidbi brodom, gostovanja u Dubrovniku, na Dubrovačkim ljetnim igrama i posjeta našoj kući kad smo bili djeca (svoju je prvu ulogu Vitez odigrao na Dubrovačkim ljetnim igrama u predstavi Ljubovnici nepoznatog autora 1969. u režiji Joška Juvančića kao devetnaestogodišnjak).

  Publika je u potpunoj tišini, posvećeno, ušla u umjetnost, intimnu izvedbu koja je donosila jedno vrijeme kojemu smo svjedočili i koje je rezultiralo moćnim kazališnim predstavama u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj. Rijetko bi koji glumac danas u Hrvatskoj mogao postići takvu atmosferu i tako visoki umjetnički doseg. Gabi Novak, naglasio je Vitez, stalna Arsenova umjetnička i životna pratilja, također vrhunska glazbenica, nije mogla doći jer je imala nezgodu, a zanimljivo je ispričao priču o malome Matiji Dediću koji je bio na gotovo svim histrionskim probama i koji je jednom ušao u kutiju za gitaru koja se zatvorila, a kako je znao da u kazalištu ne smije plakati, dugo su ga tražili. Iz te se kutije rodio skladatelj i jazz-pijanist.

  

  Kako se može pročitati u knjižici predstave: „Kabare "Arsen+Vitez" je posveta velikom maestru, njegovim stihovima i glazbi koju je stvarao inspiriran kazalištem, ali prije svega dugogodišnjoj suradnji s Glumačkom družinom Histrion. Ono je i sentimentalno prisjećanje na dane kada nismo ni slutili, kako govori njegov stih, "da jednom bit će kraj". Iako ga više nema itekako je živ sa svojim mnogobrojnim umjetničkim djelima, a to će sigurno prenijeti i ovaj najnoviji histrionski kabare“.

  Dovođenje Arsena kao suaktera i suumjetnika na kazališnu scenu u ovom izvrsnom kabaretu, izvrstan je umjetnički potez, višestruko kazališno zanimljiv. Naime, ne smijemo zaboraviti ni da se u početku svoje karijere Arsen pojavljuje i kao glumac manjih uloga u filmovima, a od početka sedamdesetih piše za više od sto kazališnih predstava (Shakespeare, Držić, Weiss, Begović, Brešan, Ostrovski, Turgenjev, Marinković, Kozarac, Ödön von Horváth, Goldoni, Cesarec…). Skladao je i mjuzikl Lady Šram (libretist Nino Škrabe). Surađivao je s avangardnim teatrom Arbos u Salzburgu, napisao glazbu za plesni teatar u Düsseldorfu….

  Arsen Dedić je od osnutka član Glumačke družine Histrion, autor je glazbe za gotovo sve histrionske predstave (Domagojada, Glumijada, Diogeneš, Dnevnik malog Perice, Kavana torso, Kći Lotrščaka….). U srpnju 2017. na zagrebačkoj Opatovini glumačka družina Histrioni svečano je otkrila Dedićevo poprsje (autor biste je akademski kipar Miljenko Sekulić) koje je sad smješteno u Histrionskom domu.

  „Djela Histriona / bez zla i bez mraka / jedina još vrijede / gledano iz zraka.“ (Arsen Dedić, pjesma Narudžba, napisana za histrionsku predstavu Kad kralju ne sviđa se gluma; iz kazališne knjižice).

  Kabaret ARSEN + VITEZ iliti Što je glumac bez slobode može se pogledati 22. travnja u Histrionima. Uživat ćete. Čestitamo jednom i drugom maestru na izvrsnoj predstavi! Tužnoj, sjetnoj, u svim segmentima posebnoj.

  © Vesna M. Muhoberac, KAZALIŠTE.hr, 6. travnja 2022. 

Piše: