Napete i tople priče koje afirmiraju temeljne vrijednosti

Feljton Kazališni amaterizam: Đuro Horvat i male priče iz seoskog dvorišta (1. dio)

• 

  Đuro Horvat po zanimanju je učitelj razredne nastave i hrvatskog jezika. Dugogodišnji je ravnatelj OŠ Ivanovec u periodu od 1997. do 2009., kada odlazi u mirovinu, a danas je u osamdesetim godinama života. Iznimno je aktivan u kulturnom životu svoga mjesta. Sudjelovao je u osnivanju Kulturno-umjetničkog društva Ivanovec 1985. godine i od osnutka društva voditelj je sekcija, najprije tamburaša, a kasnije dramske družine i ženske i muške vokalne skupine. Bio je predsjednik KUD-a u jednom mandatu te u više mandata predsjednik Nadzornog odbora.

  Godine 1998. odlučili su se nazivu KUD-a dodati ime jednog cvijeta, pa je tako postao KUD Katruže Ivanovec. Katruže su kajkavski naziv za božure, poznate po bogatom cvijetu, intenzivnom mirisu i „otpornosti i postojanosti u kišnom razdoblju“, ali nema onu slavu koju imaju ruže ili neko drugo cvijeće – baš poput kazališnih amatera koji stvaraju izvrsne predstave, ali nisu u glavnoj struji nego uvijek nekako na rubovima. Možda je razlog za božurevu nepopularnost to što je cvijet najljepši u grmu u kojem cvate kada je okružen zelenim listovima i isto takvim lijepim glavama drugih božura, a nije tako efektan u vazi kao neko drugo cvijeće. Tako su i amateri oni koji najbolje stvaraju kad govore o svojem životu, kad stvarju iz svoje zemlje i u svom grmu kojem pripadaju, okruženi onima koji dijele njihov život. 

  KUD Katruže Ivanovec kontinuirano djeluje više od 26 godina a Đuro Horvat aktivan je čitavo vrijeme. Temeljno programsko opredjeljenje od samog osnutka bilo je usmjereno njegovanju i očuvanju kulturne baštine zavičajnog podneblja od zaborava. Društvo okuplja više od 80 članova. U KUD-u djeluju dramska družina, folklorna sekcija mladeži i odraslih, tamburaška sekcija i muška i ženska vokalna skupina. Đuro Horvat je inicijator osnivanja Smotre izvornog pjevanja starih međimurskih i sakralnih pjesama Pesmarica naših mamica, kojoj je KUD domaćin. Za svoj rad KUD je primio brojna priznanja. Za 20 i više godina neprekidnog rada Zajednica HKUU MŽ dodijelila je KUD-u Brončanu plaketu. Posebno vrijednim smatraju priznanje Grada Čakovca u obliku Zlatnoga Grba Grada Čakovca.

  

  Osim u svom matičnom KUD-u, Đuro Horvat bio je uključen u rad Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije. Bio je predsjednik Skupštine Zajednice u dva mandata, član Upravnog odbora Zajednice i dopredsjednik Odbora za zborove i vokalne skupine u Zajednici HKUU MŽ. Za svoj rad primio je brojna priznanja od matičnog KUD-a, Vijeća mjesnog odbora Ivanovec, Zajednice HKUU MŽ i Hrvatskog sabora kulture, a za „višegodišnje djelovanje u području kulture i za doprinos očuvanju kulturne baštine“ dodijeljena mu je Zlatna plaketa Grb Grada Čakovca.

  Napisao je 15 dramskih tekstova koji uvijek govore o suvremenom životu vlastita sela i u njima je razvio specifičan dramski stil tzv. malih priča iz seoskih dvorišta. U tim dramama se naoko ne događa ništa epohalno nego „samo život teče“ ali su istovremeno i napete i tople i duboko afirmativne prema temeljnim vrijednostima. Tekstovi su mu od 2005. do 2019. redovito igrani svake godine na KAM-u, Kazališnom festivalu Međimurja u izvedbi KUD-a Katruže iz Ivanca, a za njih je osvajao nominacije i nagrade. Također su nominacije i nagrade dobivali i glumci u njegovim predstavama. Dolazak korone prekinuo je taj niz vrlo uspješnih predstava.   

  Đuro Horvat vrlo je produktivan pisac, te je svake godine objavljivao po jedan tekst, pa su tako redom nastale drame: Godišnji odmor, 2005. (Nagrada za najbolji amaterski tekst); Izbori su naša, ali i vaša briga, 2006.; Peto koleno, 2007.; Revizija, 2008.; Rudasti losi, 2009. (Kovrčava kosa); Dok sam jo živ, 2010.; Prava prilika, 2011.; Mala priča iz seoskog dvorišta, 2012., (nominacija za najbolji dramski amaterski tekst Festivala KAM, najbolja predstava Festivala KAM, selektirano za SHKA, Hvar, 2012.); Kaj smo mi hujši, 2013. (Zar smo mi gori); Prfkači, 2014. (Keksi); Pogledni črez oblok, 2015.; A kaj jo tu morem, 2016.; Od seljaka do gospona i nazaj, 2017.; Dogodovčine na Hlačarovom gruntu, 2018., nominacija Nagrada za najbolji novi dramski amaterski tekst Festivala KAM I Gjezdo je ostalo prazno, 2019. (Gnijezdo je ostalo prazno) (Nagrada za najbolji novi dramski amaterski tekst Festivala KAM, 2019.).

  (nastavlja se...)

  © Sanja Nikčević, KAZALIŠTE.hr, 15. prosinca 2022.

  

  Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
  

Piše: