Integralan i obogaćujući segment hrvatske kazališne kulture

Feljton Kazališni amaterizam: Češko manjinsko kazalište - sažetak (14. dio)

• 
  ^{Jazvenik, selo kod Siska, 1936. godina – sudionici predstave Praha – Brno, krećemo! na pozornici novoizgrađenog češkog narodnog doma. (arhiv Václava Šimíka)}

  Prva amaterska predstava na češkom jeziku u Hrvatskoj odigrana je 1874. godine na inicijativu češkog pisca Josefa Václava Fryča, koji je u to vrijeme bio u političkom progonstvu u Zagrebu. Bila je to jedna od prvih akcija novoosnovane  udruge Češka beseda Zagreb, koju su većinom činili češki glumci i glazbenici što su se trbuhom za kruhom doselili u ovaj kraj Austro-Ugarske Monarhije. U isto vrijeme u Slavoniju su se doseljavali sitni seljaci i zanatlije koji su najprije rješavali pitanja gole egzistencije, a tek su kasnije počeli razmišljati o njegovanju svoje manjinske kulture. Prva predstava na češkom jeziku u ruralnim krajevima Hrvatske izvedena je 1890. godine u Ljudevit Selu kod Daruvara.

  Zlatno razdoblje češkog kazališta u Hrvatskoj počinje nakon Prvog svjetskog rata, kada je novonastala država Čehoslovačka počela na Balkan slati češke učitelje koji su do Drugog svjetskog rata bili glavni organizatori društvenog i kulturnog života pripadnika češke manjine. Od 1919. do 1940. godine u Hrvatskoj je postojalo 16 čeških škola te 65 čeških društava (beseda) u kojima je djelovalo 55 kazališnih i 13 lutkarskih družina. Tadašnja češka amaterska kazališna produkcija bila je ogromna – samo u Češkoj besedi Zagreb između dva svjetska rata odigrano je ukupno 180 predstava za odrasle – u Daruvaru  148 a u Kaptolu (kod Požege) 107 predstava.

  
  ^{Nakon Drugog svjetskog rata najviše predstava na češkom jeziku daju glumci češke besede Daruvar uz režisersko vodstvo Josefa Knytla. (foto Vlado Daněk)}

  Nakon Drugog svjetskog rata u promijenjenim političkih okolnostima te bez čeških učitelja i bez velikog broja hrvatskih Čeha koji su reemigrirali nazad u Čehoslovačku, rad mnogih čeških društava više nikad nije obnovljen. Do Domovinskog rata broj aktivnih beseda kretao se oko 20 a broj kazališnih grupa i izvedenih predstava bio je u neprekidnom padu.  Od ukupno 50 čeških predstava koje je u 1954. godine izvelo tada aktivnih 16 kazališnih grupa, do 23 predstave koje je 1984. godine izvelo ukupno šest aktivnih čeških kazališnih grupa. Ovo opadanje najvećim je dijelom rezultat asimilacije. 1921. godine u Hrvatskoj je živjelo 32 tisuće Čeha a 1981. 15 tisuća.

  Nakon Domovinskog rata dolazi do ponovnih osnivanja čeških beseda aktivnih u međuratnom razdoblju, pa tako u 2022. godini u Hrvatskoj djeluju ukupno 32 češka manjinska društva. U 17 čeških beseda djeluju kazališne skupine – ponajviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje danas živi većina Čeha u Hrvatskoj (Bjelovar, Daruvar, Doljani, Donji Sređani, Garešnica, Golubinjak, Gornji Daruvar, Grubišno Polje, Ljudevit Selo, Šibovac, Treglava). Po dvije kazališne grupe djeluju u Sisačko-moslavačkoj (Jazvenik, Sisak) te Virovitičko-podravskoj županiji (Virovitica, Virovitičko-podravski kraj) po jedna u Primorsko-goranskoj (Rijeka) te gradu Zagrebu. Česi u Hrvatskoj imaju svoju vlastitu godišnju kazališnu smotru koja se tradicionalno održava zadnjeg vikenda u ožujku u Ljudevit Selu. U prosjeku na njoj se odigra 14 naslova. Najbrojnije su komedije i skečevi, odnosno predstave nastale prema tekstovima koje su za potrebe vlastite grupe napisali režiseri ili njeni članovi.

  
  ^{Glumci češke besede iz Doljana u više su navrata predstavljali češku manjinu na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera, na fotografiji je predstava Dugonja, trbonja i vidonja iz 2014. godine. (foto Jednota)}

  © Vlatka Daněk, KAZALIŠTE.hr, 13. studenog 2022.
  
  

  Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
  

Piše: