Spektakularni ceremonijali i međunarodni odjeci izvornog resničkog folklora
Feljton Kazališni amaterizam: Mozaik kulturološkog pluralizma KUD-a Resnik (4. dio)
-
U četrdesetogodišnjem razdoblju društvo je okupilo više stotina aktivnih članova. Više od 500 članova radom i samodoprinosom ostvarilo je brojne izvedbe Resničke svadbe u pune 32 godine. Osim toga, iz baštinskog fundusa rukotvorstva Resničana ostvarene su brojne izložbe, programi izvornog folklora, scenske izvedbe godišnjih običaja, odigrane su brojne kazališne predstave i izvođeni recitali. Izvedbe programa i idejne poticaje za realizaciju vodio je Stjepan Pepeljnjak punih 55 godina. Osim Resničke svadbe kao putujućeg spektakla u zaprežnim kolima ili na traktorima, njezin se skraćeni oblik igrao i kao kazališna predstava. Folklorne programe KUD Resnik izvodio je isključivo iz repertoara svojih tradicijskih pjesama i plesova, pa je time ostao privržen čuvanju izvornog folklora svojega kraja.
Programe KUD-a Resnik često je gledala zagrebačka publika, ali i Hrvati u Mađarskoj od 1990. do 1993. godine, Austriji 1989., u Slovačkoj 1991. i u Rumunjskoj 1997. godine. Društvo je jednako uspješno sudjelovalo i na Međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu. U svečanim povorkama Resničani su svojim izvornim folklorom oduševljavali brojnu publiku. Često su svoje slikovite nošnje i običaje prikazivali i vozili u okićenim zaprežnim kolima.
Nerijetko su tih godina ljudi zaplakali od radosti kada su pročitali na izvezenim ručnicima „Živjela slobodna Hrvatska“ (ručnik obitelji Halić) ili 1990. godine, kada su Resničani na početku povorke nosili cvjetni hrvatski grb koji su sami izradili. Taj je grb bio stavljen i na spomenik banu Jelačiću kad je KUD Resnik uz prigorska kulturno-umjetnička društva dopratio povratak banova spomenika na Jelačićev trg 6. listopada 1990. godine iz Šelendićeve radionice u Markuševačkoj Trnavi. Premda je taj povijesni čin trebao biti bez velike publike, na Trgu se okupilo više od 250 tisuća ljudi. Društvo je jednako uspješno sudjelovalo na smotrama folklora u Koprivnici 1980. godine, u Velikoj Gorici 1984. i 1990. godine, Voloderu 1987. godine, Đakovu 1985. i 1986. godine, Bledu te Ljubljani 1987. godine.
Na poseban način, uz glazbu i vožnju na zaprežnim kolima, ples uz krijes, KUD Resnik ugostio je 1974. godine KUD Cleveland Junior iz SAD-a. S mnogo emocija opisali su susret u časopisu Hrvatska bratska zajednica i svoje veliko oduševljenje Zagrebom, Međunarodnom smotrom folklora i Hrvatskom, domovinom njihovih djedova.KUD Resnik također je ugostio Mohačke buše iz Mađarske 1988. godine. U Zagrebu i Resniku nastupili su na tadašnjem Trgu Republike i uz Resničku svadbu u Zagrebačkoj pivovari. Jednako su spektakularne izvedbe Resničke svadbe održane u hotelu Intercontinental (današnji Westin) i hotelu Panorama 1987. godine. KUD je sudjelovao brojnim nastupima i prigodom važnih društvenih događanja, otvaranja asfaltiranog drugog traka autoputa, objekata građenih za Univerzijadu u Zagrebu, promocija knjiga do različitih proslava. Osim toga, društvo je u resničkim narodnim nošnjama dočekalo dolazak pape Ivana Pavla II. u Zagrebu na Kajzerici 11. rujna 1994. godine i u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine, kad je papa proglasio Alojza Stepinca blaženim.
U nastojanju da što bolje sačuvaju bogatu folklornu baštinu svoga kraja, KUD Resnik je na sceni tradicionalno izvodio fašenjske, uskrsne i božićne običaje od 1990. do 1993. godine. Od 2005. do 2014. godine članovi KUD-a Resnik, u suradnji s KUD-om Lovro Ježek i udrugom vinogradara iz Marije Bistrice, izvode običaj Vincekovo (22. siječnja) i Martinje (11. studenog) uz podršku njihova glazbenog sastava Licitari. Povodom obilježavanja 10 godina udruge vinogradara iz Marije Bistrice (2010.), prof. dr. Zdravko Petrinec tiskao je u njihovoj knjizi ceremonijale spomenutih običaja, za koje je tekst i režiju napisao prof. dr. Stjepan Pepeljnjak. O utjecaju tih običaja na kulturna događanja u Mariji Bistrici HRT je snimio odličan dokumentarni film Vincek, daj trseka zbudi 2008. godine.
© Stjepan Pepeljnjak, KAZALIŠTE.hr, 7. prosinca 2022.
Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
OSVRTI
-
KNJIGE
U Zakulisju Ana Lederer iznosi osobno viđenje vođenja i funkcije HNK-a u Zgrebu sa svoje intendantske pozicije na koju se referira nakon osmogodišnjega prikupljanja artefakata. -
ČASOPISI
Dvobroj Kazališta 91/92 na 132 stranice donosi zanimljive rubrike i teme bogato potkrijepljene kvalitetnim fotografijama. -
mjuzikl
Redatelj Paolo Tišljarić Čarobnog Frulaša slaže uredno i ritmički izbalansirano, kako ovakva scenska forma i zahtjeva. -
ESEJI
Prirodnost igre koja uvlači publiku, glumci koji vjeruju u ono što igraju te istaknuta duhovna dimenzija, odlike su baštinskih tekstova i njihovih inscenacija.