Preobrazba pristupa umjetničke interpretacije pjesničke riječi

Feljton Kazališni amaterizam: Resnik, običaji, folklor i pučka drama okolice Zagreba (2. dio)

  • KUD Resnik: <em>Svoga tela gospodar</em> Slavka Kolara, 1963.

    Kazališni rad KUD-a Resnik bio je vrlo utjecajan na kazališnu amatersku scenu Hrvatske, ali i tadašnje države Jugoslavije. Od 1963. do 1990. godine prikazivanje kazališnih ostvarenja na festivalu recitala i recitatorstva u Grubišnom Polju te na republičkim i državnim festivalima ostavilo je trajan trag u preobrazbi dotadašnjeg pristupa umjetničkoj interpretaciji pjesničke riječi te utjecalo na razvoj autorskih malih scenskih formi u postavljanju autorskog recitala na scenu, kako je potvrdio Damir Bačić u monografiji Zaljubljenici u kazalište: 50 godina hrvatskog kazališnog amaterizma (Zagreb, 2012.). Do dolaska KUD-a Resnik recitali su izgledali kao javno čitanje pjesama s glumcima koji stoje u polukrugu. Stjepan Pepeljnjak je uveo novine: prvo naučene tekstove pjesama, zatim dramaturgiju izvedbe u glasu i mizanscenu a često i kostime i scenografiju. Tako su nastali poetski dramoleti, male poetske dramske forme (uvođenje narodnih i drugih tema osim do tada uobičajenih društveno podobnih).

    Izvedbe Resničana bile su redovito nagrađivane, pa se i druženje na susretima mladih stvaratelja kolokvijalno zvalo „Grubišnopoljska škola“ koja je na republičkoj razini bila rasadnikom kreativnog pristupa režiji i izvedbi u kojima su redovito prednjačili Resničani, kako je to rekao M. Marčinko (Danica 107, 1988.). To je rezultiralo osnivanjem škole za mlade nadarene učenike pod nazivom Listopad u Novalji, a poslije Novigradsko proljeće, koje je osnovao prof. Mirko Todorić. Na tim susretima Stjepan Pepeljnjak 15 godina vodio je recitatorsku radionicu i scenski govor za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Članica KUD-a Resnik Mirjana Žugec, tada studentica fonetike, bila je demonstratorica u govornoj interpretaciji poezije i na vježbama scenskog govora. Naime, ona je na tadašnjem jugoslavenskom natjecanju proglašena najboljom državnom recitatoricom. Posebitosti u kreativnim ostvarenjima kazališta Resnik bile su također nagrađivane na festivalima dramskih amatera Hrvatske i na jugoslavenskoj smotri recitatora (20. Goranovo proljeće).

    Stjepan Pepeljnjak dobiva nagradu za scenarij, režiju i originalnu scensku izvedbu za Svoga tela gospodar prema noveli Slavka Kolara na Festivalu dramskih amatera Hrvatske u Splitu (FDAH) 1972. godine, a potom i za originalnu komediju Smiješan život – gorak rat na FDAH 1973. godine u Vinkovcima. Prvu nagradu za režiju FDAH 1975. godine Stjepan Pepeljnjak dobiva u Novom Vinodolskom za postavu predstave Nagrada Antuna Pernića. O tim amaterskim predstavama vrlo su ozbiljne prikaze i analize objavljivali kritičari poput Antuna Pernića, Naska Frndića, Dalibora Foretića itd. u dnevnim i tjednim novinama. Popis tekstova koji su napisani o KUD-u Resnik broji više od dvije stotine naslova! Osim toga, Pepeljnjak je dobitnik brojnih priznanja i plaketa za 25 godina sudjelovanja na Festivalu mladih stvaratelja u Grubišnom polju, za poseban doprinos u novoj viziji scenske forme recitala (plakete 1970. i 1979. godine) te za ostvarenje predstave Flos Medicinae Emerika Pavića 1982. godine. Republička selekcijska komisija proglasila je tu predstavu najbolje izvedenom u Hrvatskoj na profesionalnoj razini, a izvodili su je Mirjana Žugec, Ana Blažinović, Dragica Samaržija i Paško Đeldić (Informativni bilten Prosvjetnog sabora Hrvatske, br. 2, 1983.).

    KUD Resnik: <em>Svoga tela gospodar</em> Slavka Kolara, 1963.Na Festivalu dramskih amatera Hrvatske resnički glumci proglašeni su najboljima i dobivaju prve nagrade za sljedeća ostvarenja: Nikola Komušar za ulogu Jakoba Pavunčeca u predstavi Svoga tela gospodar na FDAH u Splitu 1972. godine te za ulogu Jože Dugorepca u predstavi Nagrada u Novom Vinodolskom 1975. godine. Posebne pohvale u predstavi Svoga tela gospodar dobivaju i Stjepan Hrženjak za ulogu Ive, Verica Pepeljnjak za ulogu Bare, Štefica Puž za ulogu Rože te Ivan Dokolenić za originalnu glazbu. Nikola Komušar dobitnik je i posebne pohvale za ulogu Miška u predstavi S. Pepeljnjaka Smiješan život – gorak rat na 13. FDAH-u u Belišću, Đurđevcu i Valpovu 1973. godine. Na republičkim natjecanjima recitatora nagrade su primili Željko Novosel (1979.), Jagica Halić (1981.), Mirjana Žugec (1982.) i Ana Blažinović (1983.). Na državnom natjecanju za najbolju recitatoricu Jugoslavije na 24. Goranovom proljeću proglašena je Mirjana Žugec izvedbom pjesme Miroslava Krleže Planetarijom i dobitnica je statue I. Poljana Za pticom 1987. godine te Marina Vrabac i Ivana Adam kao najbolje recitatorice na 18. susretu recitatora Zagreba (1988.). KUD Resnik dobitnik je više desetaka diploma za sudjelovanje na brojnim smotrama i kazališnim i folklornim natjecanjima te ga je Prosvjetni sabor Hrvatske i Grad Zagreb odlikovao Pohvalnicom povodom 50 godina društva.     

    U Teatru ITD u Zagrebu veliko je zanimanje pobudila izvedba predstave Ive Brešana Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja 1971. u režiji Božidara Violića. Brešanov tekst Stjepan Pepeljnjak je preveo i adaptirao na kajkavski jezik te režirao s resničkim kazalištem. Tekst se nalazi u biblioteci Kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske. Resničani su je pod nazivom Predstava Hamleta u selu Šašnica Dolna igrali 1974., kada je i nagrađena na Festivalu smijeha u Zagrebu. Bila je iznimno uspješna i popularna, ali ju je zbog satiričnog prikaza djelovanja komunističke partije na selu Prosvjetni sabor Hrvatske zabranio 1975. godine.

    (nastavlja se...)

    © Sanja Nikčević, KAZALIŠTE.hr, 28. studenog 2022.

    Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije