Unatoč zimi i nedaćama

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (10.): Pedesete godine dvadesetog stoljeća

• 
  ^{Dramska grupa Čehoslovačke besede u Dežanovcu bila je u pedesetim godinama vrlo aktivna, Fotografija je objavljena 1950. godine (arhiv Jednote)}
  
  Pedesetih godina rad onih čeških beseda koje su u Hrvatskoj uspjele obnoviti svoju aktivnost nakon Drugog svjetskog rata, vrvi poletom i planovima. Kakvi su rezultati kazališnih amatera, promotrit ćemo uz pomoć tada novopokrenutog godišnjaka Český lidový kalendář (Češki pučki Kalendar).

  U Kalendaru za 1955. godinu 18 beseda su redakciji poslale svoje izvještaje o radu između jeseni 1953. i jeseni 1954. godine, a u čak 16 radila je kazališna grupa.

  Ukupno je u kazališnoj sezoni 1953/1954. postavljeno u Hrvatskoj najmanje 50 novih  čeških amaterskih predstava za odrasle. Broj je sigurno veći, jer su tri besede napisale da je „…odigrano nekoliko predstava“ a čak 10 beseda uopće nije poslalo svoje izvještaje (pa tako Hercegovac, Ludina i Zagreb, koje su u međuratnom razdoblju bile u vrhu po kazališnom amaterizmu). Najviše – po 7 predstava, odigrali su glumci u Dežanovcu (četiri cjelovečernje predstave, od čega jedna opereta, jedna jednočinka, dva gostovanja), Končanici (četiri cjelovečernje – od čega jedna opereta te tri gostovanja) i Ivanovom Selu (dvije cjelovečernje i pet gostovanja). U Kaptolu su igrali pet predstava (dvije cjelovečernje, od čega jedna drama, tri jednočinke ), a četiri predstave u Bjeliševcu (dvije cjelovečernje, jedna jednočinka, dva gostovanja).

  Vrlo je zanimljivo čitati opaske o tadašnjem kazališnom životu. Lipovac (Ljudevit Selo) tako piše: „…predstave igramo kod obitelji Benak“. Naime, do izgradnje mjesnog Češkog doma prije svake predstave iz Benakove „komore“ iznijela se sva ljetina i tu improvizirala pozornica. O gradnji Češkog doma pišu i Bjeliševčani, dok Daruvar i Končanica veselo javljaju kako su „krenuli u akciju izrade poštenih kulisa“. Doljani se žale kako se „cjelokupna aktivnost besede svela na igranje te jedne predstave“,   a  Veliki Zdenci se pak hvale: „iako je u sali vladala velika zima, svoje dvije predstave uspjeli smo uvježbati“. Pavlovac precizira da je „od nekoliko odigranih predstava jedna bila drama „Za republiku“ ali da se kvalitetom istaknula „Česká legenda  / Češka legenda““. Iz podrobnih izvještaja znamo da su kazalištarci dviju beseda uvježbali tradicionalnu silvestarsku „polnoćnu scenu“. Dodatne tri dječje predstave prijavio je Bjelovar te jednu Kaptol, koji je precizirao „da su komediju uvježbali mladi, a stariji dramu“. 

  Običaj objavljivanja (neformalnih) izvještaja o radu beseda u pučkom se kalendaru nastavio i dalje, što nam danas pruža lijep uvid u rad čeških kazališnih amatera u pojedinim desetljećima 20. stoljeća.

  U kalendaru za 1965. godinu češke škole dobivaju posebnu rubriku, pa besede više ne iskazuju broj dječjih predstava. Svoje izvještaje o radu u Kalendar je poslalo 19 čeških beseda, iz kojih vidimo da je u 13 beseda aktivna kazališna grupa. Ukupno je u kazališnoj sezoni 1963/1964. odigrano u Hrvatskoj najmanje 48 predstava za odrasle na češkom jeziku, (šest beseda nije poslalo izvještaj za Kalendar a za još dvije se konstatira da nisu radile).  Najviše – šest predstava u sezoni, odigrali su Doljani (dvije cjelovečernje, dvije jednočinke i dva gostovanja), Končanica (tri cjelovečernja, od kojih su jedno uvježbali mladi, tri gostovanja) i Daruvar. Daruvar je premijerno odigrao jednu operetu, koja je imala pet gostovanja a ukupno ju je vidjelo 2500 ljudi: u Daruvaru 1150 gledatelja, a na gostovanjima 1350. Po pet predstava odigrali su amateri iz Hercegovca (dvije cjelovečernje, od kojih jedna drama, dvije jednočinke i jedno gostovanje), Gornjeg Daruvara (dvije cjelovečernje, dvije jednočinke i jedno gostovanje, ukupno 550 gledalaca), te Lipovca (dva cjelovečernja, jedna jednočinka, dva gostovanja).

  

  Posjetitelji su se uredno brojali i tome se podnosilo izvješće. Uobičajeno je da se broje gledatelji. Tako po 300 gledalaca prijavljuju i Brestovac, Dežanovac, Ivanovo Selo i Kaptol. Zanimljiva je tužna konstatacija Malih Zdenaca i Međurića da „ove godine nisu smogli snage napraviti predstavu“, a osmjeh budi opaska Gornjeg Daruvara „da se na gostovanje u susjedno selo išlo pješke kroz šumu“.

  U Kalendaru za 1975. godinu nepotpisani uvodnik poglavlja o manjinskom radu počinje rečenicom: „Naša je aktivnost sve manja, je li to znak da starimo?“ Uveden je drugačiji sistem dobavljanja godišnjih izvještaja, pa tako znamo da u tom trenutku u Hrvatskoj postoji 20 aktivnih beseda, ali da samo u 10 radi i kazališna grupa. Ukupno su u kazališnoj sezoni 1973/1974. odigrane  24 češke amaterske predstave. Najviše – ukupno pet, odigrao je Daruvar (jedna opereta i četiri gostovanja), Končanica je odigrala četiri predstave (jednu cjelovečernju, koju su uvježbali mladi, te tri gostovanja), po tri Doljani (jedna cjelovečernja i dvije jednočinke) te Lipovac (jedna cjelovečernja, jedna novogodišnja večer jednočinki, te autorski Babský bal /Bal mjesnih baba/) a broj gledatelja su još prijavili Donji Daruvar i Kraljevac – po 200. Autorski Bal mjesnih baba igraju i žene u Gornjem Daruvaru. Jednočinku su pak u Zagrebu uvježbali mladi. Doljani opet konstatiraju da od cijele Besede radi samo kazališna grupa. Nažalost, poglavlje o radu Besede završava konstatacijom da šest čeških beseda u Hrvatskoj više ne radi. 

  
  ^{Vrlo dugo Hercegovac se držao u vrhu po broju čeških amaterskih predstava. Na fotografiji je mlada ekipa predstave igrane 1990. godine (arhiv Jednote)}
  
  Iz Kalendara za 1985. znamo da je u tom trenutku od 24 češke besede na popisu aktivno njih 19, a da kazališnu grupu ima samo šest beseda. U kazališnoj sezoni 1983/1984. ukupno su odigrane 23 češke amaterske predstave. Najaktivniji je Daruvar s ukupno sedam odigranih predstava (jedan naslov i šest repriza), Hercegovac je odigrao šest predstava (dva naslova, četiri reprize), a četiri puta su igrali kazalištarci Ivanova Sela (jedan naslov, tri reprize).
  
  (nastavlja se...)

  © Vlatka Daněk, KAZALIŠTE.hr, 30. rujna 2022.
  
  

  Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
  

Piše: