Veliki kazališni entuzijazam i impresivan repertoar
Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (8.): Međuratni repertoar Češke besede Daruvar
-
Nepotpisana fotografija na kojoj su daruvarski glumci - možda je riječ o predstavi „Český ráj/Češki raj“ iz 1929. godine koja se u zapisima vodi kao Prva predstava u prirodi (Češka beseda Daruvar)U Hrvatskoj se između dva svjetska rata (1918–1941) češki jezik čuo s pozornica u mnogim selima i gradovima. Samo naših šest navedenih primjera zajedno čini 688 čeških amaterskih predstava. Mnoge od njih bile su jednočinke, no to nipošto ne umanjuje divljenje prema velikom kazališnom entuzijazmu koji je u to vrijeme vladao među hrvatskim Česima.
Iz popisa predstava vidimo da su češke predstave na selu najčešće igrane samo jednom, uz tek povremena gostovanja. Tome ne znamo razlog: je li bilo malo poziva na gostovanja ili je seoskoj Besedi bilo komplicirano organizirati gostovanja. Razlog je možda i u tadašnjem običaju da se poseže za komadom koji se provjereno ljudima sviđa, pa brojne grupe igraju iste naslove. Počevši od onog prvog nesretnog mlinara Mlynář a jeho dítě (Mlinar i njegovo dijete) do popularnih komedija koje se igraju i više puta u razmaku nekoliko godina. Spomenimo neke: Praha–Brno, nasedat! (Prag–Brno, polazimo!) – Richard Branald, Ferdinand spí (Ferdinand spava) – Josef Skružný, Z českých mlýnů – Karel Fořt, Jedovatý pavouk (Otrovni pauk) – nepoznati autor.
Zahvaljujući Jiřini Staňovoj koja je 1997. prema različitim zapisima rekonstruirala međuratni repertoar Češke besede Daruvar, vidimo da se o njemu itekako vodilo računa, da je bio raznolik i suvremen. Počevši od ozbiljnih drama koje danas spadaju u klasiku (Braća Mrštík: Maryša, Alois Jirásek: Psohlavci (Psoglavci), preko djela koja govore o češkoj prošlosti (Bohouš Nedjedlý: Kde domov můj (Gdje je moj dom?), František Šamberk: Karel Havlíček Borovský), do onih koje propituju sadašnjost (T. Labuťa: Děti naší revoluce (Djeca naše revolucije), Radovan Lukavský: Nová doba (Novo doba). Igra se i Karel Čapek i to u sklopu predstave Vysokoškolský večírek moderních jednoaktovek (Studenti igraju moderne jednočinke). Ipak, repertoarom su dominirale komedije od već etabliranih pisaca (František Xaver Svoboda) do dramatičara koji su pisali pučke komedije za svoje ansamble (Ferdinand Oliva, Karel Piskoř, Richard Branald, Jiří Balda).
Daruvarski glumci između dva svjetska rata na gostovanju u neimenovanom kraju (Arhiv Saveza Čeha)
U Daruvaru se tada (a sigurno i u Zagrebu) igralo sve što i u Češkoj, pa nas ne treba čuditi što je samo osam mjeseci od praške premijere opereta Járe Beneša Na ty louce zelený (Na toj livadi zelenoj) igrana i u Daruvaru. Ova je opereta u Češkoj odmah postala vrlo popularna, što je ostala do danas, a i u Hrvatskoj je poznata pjesma iz nje: Pokloni svoj mi foto. S njom je povezan i sukob daruvarskih čeških amatera s mjesnim vrlo strogim župnikom. Naime, već početkom dvadesetih godina počeo se ustaljivati čvrsti godišnji raspored održavanja čeških predstava, koje se igraju i na čehoslovačke državne ali i najveće crkvene blagdane. Češka je tradicija naime takva da se na dan najvećih crkvenih blagdana (Božić, Uskrs) druže uz kulturne sadržaje, što se nikako nije svidjelo velečasnom Miji Etingeru. On je vrlo oštro pismeno protestirao na prvi pokušaj odigravanja predstave na sam Božić, pa je Češka beseda svoje božićne predstave ubuduće davala na Svetog Stjepana (drugi dan Božića). Godine 1936. su kao uskrsnu predstavu pripremali spomenutu operetu Na toj zelenoj livadi a režiser Josef Knytl je zapisao: „Trebali smo igrati „Na toj livadi zelenoj“ na sam Uskrs, pa nas je zbog toga župnik čak dva puta prokleo s propovjedaonice, ali uzalud… Zelena livada je privlačila ljude…“.
Najbolja predstava na godišnjoj smotri čeških kazališnih amatera 2022. godine – opereta „Na ty louce zelený“ (Foto Jednota)A privlači i danas. Ove, 2022. godine, upravo je opereta Na toj livadi zelenoj bila najbolja na godišnjoj češkoj smotri i tako predstavljala hrvatske Čehe na državnoj smotri u Vodicama. Bilo je to četvrto uprizorenje ove operete u daruvarskom kraju od 1936. godine.
(nastavlja se...)
© Vlatka Daněk, KAZALIŠTE.hr, 28. kolovoza 2022.Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
Piše:
Daněk