Od malih sela do velikih gradova, ali brojke su impresivne

Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (7.): Zlatno doba češkog kazališnog amaterizam u Hrvatskoj

• 
  Predstava „Praha-Brno, nasedat!“ koju je omladinski kružok daruvarske besede izveo u Donjem Daruvaru na improviziranoj pozornici u dvorištu vatrogasnog doma (Češka beseda Daruvar)

  Dvadesetak godina između dva svjetska rata bilo je doista zlatno doba češkog kazališnog amaterizam u Hrvatskoj. Podaci koje je sakupio Josip Matušek djeluju impresivno. Navedimo one najveće: Češki kazališni amateri iz Hercegovca odigrali su između 1919. i 1941. godine ukupno 77 predstava za odrasle (74 naslova, 3 gostovanja). Izvedeno je i preko 50 predstava koje su izvela djeca, odnosno učenici češke škole. Od tih 77 predstava, samo 3 su igrane na hrvatskom jeziku. Godine 1935. bilo je to Dugme Branislava Nušića, 1939. Graničari Josipa Freudenreicha a 1940. Šokica Ilije Okrugića. Sve su to bili vrlo popularni pučki komadi, komedije i melodrame.

  Rijetki danas znaju da je u Ludini, maloj općini kod Kutine, nekad živjela brojna češka manjina koja je imala kazališnu družinu od 1919. godine. Sačuvan je popis odigranih predstava tek od 1924. do 1940. godine i to čini ukupno 78 predstava za odrasle (63 naslova i 15 gostovanja) i 16 dječjih predstava. Većinu predstava uvježbali su češki učitelji, a 1936. godine kulise im je zgotovio majstor Lenz iz HNK. Od ukupno 78 predstava uvježbanih u Ludini, samo su 2 igrane na hrvatskom jeziku – Bez brkova i Tko je gospodar u kući, čiji autori nisu poznati. Bilo je to 1934. godine.

  

  
  
  
  Između dva svjetska rata češki kazališni amateri iz Bjelovara ukupno su odigrali 98 predstava za odrasle (83 naslova i 13 gostovanja). Djeca iz češke škole izvela su još 23 predstave a bilo je tu i, kako kaže Matušek, „bezbroj lutkarskih predstava“. 1936. godine Bjelovar je domaćin smotre kazališnih grupa iz okolice, u kojoj su sudjelovale kazališne grupe iz Narte, Donje Kovačice, Novih Plavnica, Predavca, Novoseljana i Žabna, odnosno naselja u kojima danas o Česima nema niti spomena. Od ukupno 98 predstava, samo 2 su bjelovarski češki amateri uvježbali na hrvatskom jeziku a bilo je to neposredno pred rat – Samoborski kolodvor i Tko je sluga (autori nisu zabilježeni).

  Zahvaljujući tadašnjem češkom učitelju u Kaptolu (danas općini nedaleko Požege) znamo nazive svih 107 predstava koje su ovdje igrane za odrasle (99 naslova te 8 gostovanja), 17 predstava koje su odigrala djeca i čak 61 lutkarskih predstava (53 naslova i 9 gostovanja). Od ukupno 107 predstava samo je jedna izvođena na hrvatskom jeziku. Bilo je to 1935. godine i iz detaljnih zapisa shvaćamo da se radi o jednočinki Muva, koja je išla u kompletu s češkom jednočinkom Moje-tvoje, što im je na kraju donijelo čak dva gostovanja u susjednim selima (autori nisu zabilježeni).

   

  Češka beseda Daruvar ponosi se brojkom od 148 predstava u međuratnom razdoblju i sve, baš sve izvedene su na češkom jeziku (110 naslova i 38 gostovanja i repriza). No, to svakako nije konačna brojka čeških predstava tada igranih u Daruvaru. Povremeno su ih uvježbavali i vatrogasci te mladi članovi nogometnog kluba (u zimi, kada nisu mogli trenirati vani) no točne brojke nisu poznate. Nažalost, iako u Daruvaru djeluje jedna od najvećih čeških škola u Hrvatskoj te službeno Putujuće lutkarsko kazalište, nisu objedinjene ni brojke o dječjim ni o lutkarskim predstavama.

  
  Između dva svjetska rata kazališno najaktivnija je bila češka beseda Zagreb sa 180 izvedenih predstava. Zato je u novosagrađenom domu u Šubićevoj ulici u Zagrebu, planiran čak i kazališni muzej (Foto Jednota)
  
  Brojčani primat u odigranim predstavama ima Češka beseda u Zagrebu koja na svom popisu ima 180 predstava za odrasle izvedenih u tih dvadesetak godina (nažalost, u ovom trenutku nije dostupna specifikacija ovog broja, koliko je to naslova a koliko repriza, te podatak jesu li zagrebački Česi igrali predstave i na hrvatskom jeziku). Nije poznat broj ni dječjih ni lutkarskih predstava Češke besede Zagreb a ni eventualne predstave Češke obeci, drugog češkog društva koje je tada djelovalo u Zagrebu (nikakvi materijali nisu preživjeli rat). U svakom slučaju, zagrebačka je brojka impresivna. Treba reći da su češki Zagrepčani u svojim produkcijama često imali pomoć glumaca i zaposlenika HNK čeških korijena, pa su njihove predstave uvijek bile „na zavidnom nivou“, kako bilježi manjinski tisak.

  (nastavlja se...)
  
  © Vlatka Daněk, KAZALIŠTE.hr, 28. kolovoza 2022.
  
  

  Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
  

Piše: