Selo kao čuvar jezika i kazališta na češkom
Feljton Kazališni amaterizam: Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine (4.)
-
Glumci češke besede Prekoparka iz predstave Noć na Karlštejnu 1911- godine – ovo je najstarija sačuvana fotografija neke češke amaterske predstave odigrane u Hrvatskoj (Arhiv Saveza Čeha)
Drugi pionir u kazališnom amaterizmu kod Čeha u ruralnim krajevima bio je Vojta Štandtejský koji je odmah, čim se 1895. doselio u Pavlovac, tu organizirao predstavu. I on nam je ostavio detaljne zapise pa znamo da je po dozvolu za predstavu morao u kotar u Grubišno Polje pa u općinu Veliki Grđevac. Tu je pak načelnik bio Čeh te je ne samo doveo mjesnu gospodu u gostionicu, gdje je predstava održana, nego je i svaki platio ulaznicu 50 krajcara!Od 1897. godine jednostavne se češke predstave igraju u Donjem Daruvaru, daruvarskom predgrađu gdje žive brojni češki doseljenici. U samom je gradu Daruvaru dozvola boravka bila vrlo skupa (12 forinti) i zato novodoseljeni radije biraju za stanovanje selo tik do Daruvara. To je i razlog što su 1907. prve Češke besede osnovane u Donjem Daruvaru (a ne Daruvaru) i Prekopakri, predgrađu Pakraca. Te dvije Besede su prve kulturne manjinske udruge u ruralnoj Hrvatskoj.
U anale češkog manjinskog kazališta Prekopakra upisuje se 1911. godine predstava Noc na Karlštejně (Noć na Karlštejnu) – omiljena povijesna komedija poznatog pisca Jaroslava Vrchlickog, koji pripada češkim klasicima. No, ostalo je zapisano da je kazalište posudilo rekvizite i raskošne kostime čak iz Praga, ali su morali platiti penale jer ih nisu na vrijeme vratili u posudionicu. Upravo je to gostovanje potaklo Daruvarčane da se u svojoj Besedi upuste i u nešto složenija djela, pa tako 1912. igraju Jedenácté přikazání (Jedanaesta zapovijed) Františeka Šamberga, najpoznatiju komediju poznatog češkog režisera i dramatičara koja se izvodi i danas. Po zapisima u postavljanju komada na scenu Daruvarčanima je pomagao osobno Zvonimir Rogoz, ali nažalost nikakvi drugi detalji o ovoj suradnji nisu poznati, osim da je bio smješten „kod zemljaka J. Šmída“.
Prva češka predstava u Daruvaru igrana je u gostionici Zlatno janje, nekoliko godina kasnije u susjednoj gostionici osnovana je češka beseda (Arhiv Saveza Čeha)
Do Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj djeluje šest Beseda (Zagreb, Dubrovnik, Pula, Karlovac, Donji Daruvar, Prekopakra) a rat prekida njihovo djelovanje. Nakon rata novoformirana čehoslovačka država počinje u velikoj mjeri pomagati organiziranost svojih iseljenika koji sada žive u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U velikom broju se ovamo šalju češki učitelji koji postaju žarište češke kulturne djelatnosti na cijelom Balkanu. Oko 1920. godine osniva se većina Čeških beseda u okolici Daruvara a do 1930. u Hrvatskoj postoji ukupno 16 što privatnih čeških škola, što državnih škola s paralelnim češkim odjeljenjima. Pjeva se i pleše, počinju se graditi češki domovi, ali najviše od svega igraju se češke kazališne predstave pa je tako samo u Zagrebu između dva svjetska rata odigrano ukupno 118 čeških amaterskih predstava! Ovaj veliki broj predstava rezultat je i ekonomske računice jer kazališne predstave postaju najsigurniji izvor prihoda Beseda. Mnoge grupe tako na sebe u potpunosti preuzimaju ulogu financiranja privatnih čeških škola u Hrvatskoj. No tu je i onaj dublji faktor, velika ljubav prema kazališnom amaterizmu, a koju su češki doseljenici donijeli sa sobom iz stare domovine.Kazališni amaterizam u Češkoj
U jednom novinarskom tekstu ovako ga objašnjava Jiří Čech, član predsjedništva Saveza čeških kazališnih amatera: „U češkim selima i gradovima amateri su budili velike valove nacionalnog osjećaja i tako doprinijeli formiranju naroda. Češko amatersko kazalište tako je jedna od najstarijih organiziranih kulturnih aktivnosti u našoj zemlji.“
Intenzivan razvoj kazališnog amaterizma u Češkoj počinje nakon 1830. godine, a do 1850. izvođenje diletantskih predstava bilježe kronike čak 151 grada i sela. Računa se da u Češkoj republici danas djeluje oko 2500 različitih amaterskih skupina, a otprilike tisuću sudjeluje na regionalnim i žanrovskim smotrama u želji da stekne pravo nastupa na državnoj smotri. Ona se tradicionalno održava u Hronovu, rodnom gradu pisca Aloisa Jiráseka, ove 2022. godine po 92. put, što je čini najdugovječnijom državnom smotrom u Europi a vjerojatno i u svijetu. Pravo sudjelovanja na ovogodišnjem Hronovu izborilo je 37 kazališnih grupa (češka državna smotra uključuje i predstave za djecu, dječje predstave kao i recitatorske, plesne, lutkarske) a koje će izvesti sveukupno 79 predstava (zbog velikog interesa publike, većina predstava izvodi se dva puta).
Češka državna smotra kazališnih amatera u gradu Hronovu, najdugovječnija je smotra u Europi (a vjerojatno i u svijetu). Ove 2022. godine održana je po 92. puta (foto Denik.cz)
U Hrvatskoj danas živi nepunih 10 tisuća Čeha, od čega skoro 7 tisuća na području Bjelovarsko-bilogorske županije. To su potomci onih sitnih seljaka i zanatlija koje je put trbuhom za kruhom u vrijeme Austro-Ugarske doveo u Slavoniju. Njihove Besede, većinom osnovane između 1920. i 1930. godine, u idućim su desetljećima radile sve intenzivnije, dok se Besede u gradovima gase. Čak i zagrebačku spašava samo fuzioniranje s Češkom obeci, drugom češkom manjinskom udrugom u Zagrebu, koja je za razliku od elitističke Besede, okupljala prvenstveno radnike i zanatlije. Ruralne Besede koncentrirane oko Daruvara vremenom su preuzele glavnu ulogu u očuvanju češke riječi i kulture u Hrvatskoj i zato Česi u Hrvatskoj danas više ističu i slave 1890. godinu, odnosno godinu kada je u Slavoniji odigrana prva predstava na češkom jeziku (Mlinar i njegovo dijete u Lipovcu) nego godinu 1874., kada je u Zagrebu češku predstavu Svatopluk i Rostislav organizirao i režirao Josef Václav Frič, u to vrijeme urednik u zagrebačkom listu na njemačkom jeziku Agramerzeitungu....pročitajte idući nastavak feljtona o kazališnoj djelatnosti Češke nacionalne manjine
© Vlatka Danek, KAZALIŠTE.hr, 23. lipnja 2022.Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
Piše:
Daněk