Kazališni amaterizam kao čuvar dramskog teksta i prostor afirmacije ljudskih vrijednosti

Feljton Kazališni amaterizam: Uvod



  • Kazališni amaterizam oduvijek je  popunjavao praznine glavne kazališne struje, osamdesetih je bio alternativan i avangardan jer je glavnoj struji dominantno bilo  dramsko  i kasnije redateljsko kazalište. Kad je glavnom strujom zavladala postmoderna – kada su u drugi plan pali dramski tekst i afirmacija vrijednosti, kazališni amaterizam okrenuo se dramskom tekstu, piscu, prepoznatljivim likovima, ali i životnim pričama koje – čak i kad su izrazito tragične i kritične prema društvu, afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti. Od dvije tisućitih postoji pravi bum dramskih pisaca na narječju (naročito  kajkavskom) koji redovito pišu, a njihovi se tekstovi igraju.

    Kazališni amaterizam jedan je sasvim paralelni kazališni svijet – od preko stotinu i pedeset novih predstava godišnje, kojeg ne osvjetljavaju medijski reflektori ali je izuzetno kvalitetan. Visoka je razina postavljanja: često s njima rade profesionalni redatelji, a profilirali su se vrlo talentirani i sposobni dugogodišnji redatelji. Kad se tome pridoda izuzetno velik broj vrlo talentiranih glumaca, amaterske predstave znaju biti kvalitetnije nego profesionalne. Osim sociološke važnosti (okupljanja ljudi i bavljenja kreativnom djelatnosti) ili zabave publike vlastitoga kraja, kazališni amaterizam je puno više od toga. On je važan jer uvijek popunjava praznine glavne struje, a danas čuva onu pravu bit kazališta koju glavna struja gubi.  

    Projekt "Kazališni amaterizam kao čuvar dramskog  teksta i prostor afirmacije ljudskih vrijednosti" predstavit će kvalitetne i informativne, stručne tekstove napisane na temelju sustavne analize sadržaja i tema te će samim time predstavljati idealno polazišno tkivo ostalim kazališnim profesionalcima, povjesničarima i autorima za druge radove i analize hrvatskog amaterskog kazališta, bilo da se radi o povijesnim analizama ili analizama suvremenih kazališnih kretanja. Projekt će osim kazališnim profesionalcima, povjesničarima i autorima koristiti i svima onima kojima je potrebno dubinsko shvaćanje amaterskog kazališta u Hrvatskoj, kao i široj javnosti s istaknutim interesom za razvoj vlastite kazališne kulture i baštine.

    Kvaliteta sadržaja osigurat će se prikupljanjem istoga iz relevantnih izvora – arhiva KUD-ova, lokalnih knjižnica i samih autora, dok će kvaliteta analize prikupljenog sadržaja biti osigurana odabirom stručnih suradnika i autora sa stanovitim iskustvom u znanstvenom radu fokusiranom na kazalište u Hrvatskoj, koji iza sebe imaju više objavljenih stručnih, autorskih djela. Kvaliteta finalnog autorskog dijela projekta bit će osigurana odabirom iskusnog uredničkog tima i programskog vodstva koji će oblikovati sadržaj u reprezentativan i svima dostupan feljton. Projekt donosi novi pristup proučavanju amaterskog kazališta koje je u potpunoj medijskoj sjeni profesionalnih kazališnih produkcija.

    Planiramo obraditi slijedeće programske cjeline:

    Pučka drama na kajkavskom

    Međimurska i Zagorska županija imaju preko pedeset aktivnih pisaca koji pišu uglavnom suvremene priče iz malih mjesta ili sela, pa tako pripadaju pučkoj drami. Autorica ove cjeline Sanja Nikčević prikupila je sve ove pučke drame na kajkavskom i podjelila ih u dvije cjeline: međimurske drame i zagorske. Analizom tih djela u ovoj cjelini bi se poticalo stvaralaštvo na narječjima hrvatskoga jezika.

    Kazalište koje čuva baštinu

    KUD Resnik preko 20 godina njeguje baštinu odnosno čuva običaje  zagrebačke okolice na sceni s izvrsnim predstavama koje je obradio i postavio Stjepan Pepeljnjak – od najznačajnije predstave Resničke svadbe koja je pravi fenomen, preko božićnih i uskrsnih običaja do Vincekova i Martinja. Tu su još i važne grupe/autori kao što su Josip Genc iz Bednja (Bednjanska svadba), Ivan Rožić iz Buševca, Žensko kazalište Gornje Jesenje iz kajkavskog govornog područja. Sa čakavskog govornog područja tu je vrsno Hvarsko pučko kazalište (Hvar) sa svojim Lovrincom mučenikom, Hektorovićevim Ribanjem i ribarskim prigovaranjem i dr. Analizom ovih predstava poticala bi se baština i kulturna raznolikost.

    Igrokazi za djecu

    Među autorima igrokazima najviće se ističu Tibor Martan i Božica Brkan koji rade s djecom i za djecu vrlo zanimljive igrokaze. Tibor Martan na poticaj same djece istražuje u kratkim igrokazima živote svetaca (vrlo je uspješna serija predstava o Ozani Kotorskoj) kao i predstave o prošlosti svog kraja (Visoko u Zagorju) a naročito grofice Lujze Erdody. Božica Brkan s djecom radi na moslavačkoj kekavici razne običaje i različite teme povezane s dječjim životom (Selfie na kipec). Oboje autora svojim kazališnim djelovanjem oživljavaju regionalni kulturni identitet, ali i kod djece razvijaju osvještavanje vrijednosti i tako ih se osnažuje za život s kojim se moraju suočiti. Tako se kvalitetnim programima za djecu i mlade promiče njihova dobrobit. 

    Autobiografske drame o Domovinskom ratu

    Jedan od prvih i najplodnijih međimurskih pisaca novog vala je Stjepan Škvorc koji ima nekoliko tematskih krugova, ali je onaj vezan uz Domovinski rat naročito zanimljiv. Napisao je nekoliko drama na tu temu (od kojih su neke nagrađene) u kojima prikazuje ozbiljne probleme ratnika nakon rata ali – za razliku od glavne struje – prikazuje ratnika koji odluči živjeti. Dok je Škvorc iz Međimurja, iz Metkovića dolazi drugi vrlo kvalitetan autor – Hrvoje Barbir Barba, koji je također napisao vrlo važan opus o Domovinskom ratu. Budući da se kod obojice autora radi ne samo o kvalitetnim dramama, nego o opisanim autobiografskim iskustvima, važno je predstaviti i proučiti njihova djela jer upravo povijesno vjerodostojno prikazuju Domovinski rat. 

    Kazališna djelatnost češke nacionalne manjine

    Češka beseda, koja okuplja češku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj, kazališno je vrlo aktivna u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Zagrebu. Svake godine postave dvadesetak predstava na češkom jeziku – od opereta i mjuzikala preko pučke i građanske drame do otkačenih i apsurdističkih komedija poput onih Járe Cimrmana Kako je Čeh osvojio Sjeverni pol. U ovoj cjelini analizirat ćemo njihovo vrijedno stvaralaštvo na manjinskom jeziku.

    Osim navedenog, objavljivat ćemo recenzije knjiga pučkih drama i knjiga o amaterskom kazalištu u Hrvatskoj, kritičke osvrte na predstave Festivala hrvatskih kazališnih amatera.
    Također, objavljivat ćemo izabrane tekstove pučkih drama na kajkavskom i čakavskom te autobiografskih drama o domovinskog ratu koji bi čitateljima dali izravan uvid u primjere dramskog stvaralaštva koje se obrađuje u ovom programu.    
    (...pročitajte idući nastavak feljtona)

    © Sanja Nikčević, KAZALIŠTE.hr, 19. lipnja 2022.

    Feljton Kazališni amaterizam sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije
● naslovna● dramske premijere● festivali● za djecu● mjuzikl● intervjui● osvrti
<● pišite nam