Živa i jedinstvena izvedba impresivne veličine

Koprodukcija Glazbene večeri u sv. Donatu i Kazalište lutaka Zadar: B. Bjelinski, Petar Pan, red. R. Bošković



  • Otvorenje 62. Glazbenih večeri u  sv. Donatu posvećeno je sedamdesetoj obljetnici djelovanja i postojanja Kazališta lutaka Zadar. Glazbeno-scenski spektakl Petar Pan, koje je brojna publika popratila 6. srpnja na ogromnoj pozornici ispred predromaničke, više od tisuću godina stare rotonde sv. Donata, ujedno i simbola grada, adaptacija je baleta Bruna Bjelinskog praizvedenog 1966. godine u HNK u Zagrebu. Simbolično, simfonijskim orkestrom HRT-a ravnao je njegov sin Alan, a izbor redatelja pao je na Roberta Boškovića. Brojni izvođači na sceni, njih preko trideset, pripadali su glumačkom ansamblu Kazališta lutaka Zadar, plesačicama Srednje škole suvremenog plesa u Zadru, te profesionalnim plesačima iz Beograda.

    Redatelj Robert Bošković, porijeklom iz Dubrovnika, svoju bogatu karijeru izgradio je na velikim projektima i daleko većim ansamblima nego ovaj, a izjavio je za medije da mu je ovaj projekt bio zanimljiv, kreativan i izazovan. Projekt se pripremao u etapama kroz četiri mjeseca, a u finišu velika vrućina dopuštala je rad samo u kasnim večernjim satima. No na koncu sjajni glumci, veliki orkestar, brojni uvježbani plesači, kostimi i predimenzionirane lutke, raskošno osvjetljenje i video-projekcije, uzvanici, brojna i pažljiva publika, pridonijeli su spektakularnom uspjehu, za Zadar, velikog projekta.



    Prema libretu Bruna Bjelinskog, a temeljeno na istoimenoj pripovijetki Jamesa Matthewa Barriea, dramatizaciju i adaptaciju u kazališno, lutkarsko i plesno djelo izvršili su Robert Bošković i Igor Weidlich. Desetak glumaca uprizorilo je preko pedeset likova.

    Ogromna i funkcionalna scenografija djelo je scenografkinje Vesne Režić, dok kostimi i lutke prilagođeni velikoj pozornici autorski su rad kostimografa Patricia Alejandra. Glavnog protagonista Petra Pana zaigrano i uvjerljivo glumački, plesački, čak i akrobatski interpretirao je mladi glumac Lino Brozić. Do izražaja su došle tjelesne kvalitete svih članova ansambla od kojih se tražila izrazita spretnost, no i sirova fizička snaga da iznesu zahtjevne kreacije lutaka, a i scene prepune koreografskih, glumačkih i mimskih zadataka. Duhoviti gusari: Gabrijela Meštrović Maštruko, Sanja Grgina, Dragan Veselić, Tamara Šoletić, Anđela Ćurković, odgovorni i ozbiljni roditelji: Tamara Šoletić i Dragan Veselić, razigrana i djetinjasta braća: Dominik Karakašić i Josip Mihatov, šarmantna sestra: Irena Bausović Tomljenović, kućni ljubimac Vjera Vidov, životinje, vile, izgubljeni dječaci, nizali su se grandioznom scenom u zahtjevnom tempu.

    Brzim izmjenama kostima, pa tako i uloga, postignuta je filmska dinamika i lakoća izvedbe kojom je odisala cijela predstava. Svaka živa izvedba je jedinstvena, a izlazak kazališta iz organiziranog prostora u prostor koji mu nije namijenjen, i još ovakve impresivne veličine, donosi sa sobom brojne rizike od vremenskih uvjeta (na premijeri se osjetio vjetar koji je dodatno manipulirao kulisama i rekvizitima), organizacije pozornice otvorene sa svih strana, svjetlosnih mogućnosti ili nemogućnosti, i uz sve to potrebno je prilagoditi predstavu publici u gledalištu i ispred malih ekrana. Brze i precizne izmjene scenskog prostora iz spavaće sobe, u šumu, gusarski brod i obrnuto, podržale su dinamiku i dobar ritam predstave koja je strukturirana od niza slika, no kompaktna je i nema vremena za opuštanje. Prepoznatljivi segmenti ove priče povezani su lutkama-figurama životinja, ptica, riba, meduza koji stvaraju atmosferu i nagovješćuju narednu scenu. Petar Pan u ovoj varijanti kao hibrid glazbe, kazališta, plesa i likovnosti je podvig u kojem je sudjelovalo dvjestotinjak ljudi.

    Pozornica je odzvanjala od uznemirene cike svjetleće lutke vile Zvončice koju su oživjele Sanja Grgina i Anđela Ćurković Petković. Posebna pozornost pripala je malim epizodnim ulogama kao npr. ulozi plamenca koga je utjelovio doajen Kazališta lutaka Zadar Dragan Veselić. Njegova urnebesna, ujedno i nonšalantna groteska koju je odigrao kao plamenac-baletan danima i noćima mamila je smijeh i komentare gledatelja (šteta što mu je lice na premijeri bilo pokriveno, možda je kostimograf trebao biti hrabriji). Bez pretjerivanja, poigravajući se sa stereotipnim gestama, Veselić je svojom serioznošću i minimalizmom ostvario malo remekdjelo. Uz glumce, na sceni su se pojavile ogromne figure tigra i vuka. Sjajna konstruktivna lutkarska rješenja uvjetovala su i definirala kretanje velikih životinja, a i onih manjih koje su letjele i treperile tik iznad glava gledatelja. Posebno bih istaknula Roberta Koštu, majstora izvedbe lutaka i majstora izvedbe na sceni. Njegov krokodil dugačak deset metara stopio se u jedno tijelo s animatorom.

    Zahtjevna uloga Kapetana Kuke pripala je Juri Arasu. Čitava arhitektura s kojom se morao kretati i kojom je manipulirao, izaziva kod gledatelja dodatnu pozornost, ali i strah da se nešto neočekivano ne dogodi. I dogodilo se: na premijeri je nedostatak komunikacije s glavom lutke visoke gotovo šest metara, poremetio nakratko koncentraciju publike te je izostao planirani scenski efekt. Vizualnost je bitna značajka zadarskog Petra Pana i skladni pa i neskladni odnosi veličina pojedinih likova i scenografije važni su za cjelokupnu sliku, no rizik postoji.

    Plesači su popunili velik dio i vremena i prostora ove scenske izvedbe. Učenice Srednje škole suvremenog plesa koja djeluje pri Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru s njihovom asistenticom koreografa Patricijom Gospić odradile su korektno i s velikom dozom šarma zadane uloge Indijanaca i vila. Snažan i ekspresivan muški dio ansambla iz Beograda uvjerljivo i razigrano otplesao je gusare i izgubljene dječake. Koreografkinja i suradnica za scenski pokret bila je Milica Cerović, beogradska plesna umjetnica koja se vrlo uspješno nosila sa zahtjevnim usklađivanjem različitih nivoa glumaca i plesača. Glumačke scene obogaćene plesom i zaokružene scenskim pokretom nose pečat iskustva i znanja i zasigurno su velikim dijelom njezino djelo.

    Predstava se može promatrati i kao inventivan iskorak Glazbenih večeri u sv. Donatu prema mlađoj publici s kojom KLZ ima velikog iskustva. Suradnja festivala i Koncertnog ureda Zadar prigodom obilježavanja značajne obljetnice jednog od najprestižnijih kazališta lutaka u zemlji, suradnja s Glazbenom školom i Plesnim odjelom, te suradnja sa Školom za primijenjenu umjetnost i dizajn, svjedoči o potencijalu grada i velik su pomak prema razvoju publike i kulturnog miljea Zadra.

    © Sanja Petrovski, KAZALIŠTE.hr, 25. srpnja 2022.

    Redatelj: Robert Bošković
    Dirigent: Alan Bjelinski
    Glazba: Bruno Bjelinski
    Libreto: Robert Bošković i Igor Weidlich prema libretu Bruna Bjelinskog temeljenom na istoimenoj priči Jamesa Matthewa Barrieja
    Dramaturgija, prijevod i adaptacija: Robert Bošković i Igor Weidlich
    Koreografija i scenski pokret: Milica Cerović
    Scenografkinja: Vesna Režić
    Autor lutaka i kostimograf: Patricio Alejandro Agüero Mariño
    Video i mapping: Ivan Lušičić
    Dizajnerica svjetla: Vesna Kolarec
    Asistentica scenografkinje: Nikolina Kuzmić
    Pedagoginja za plesačice Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar: Patricia Gospić
    Produkcija: Koncertni ured Zadar i Kazalište lutaka Zadar 
    Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije

    Igraju:

    PETAR PAN: Lino Brozić
    WENDY: Irena Bausović Tomljanović
    MICHAEL: Dominik Karakašić
    JOHN: Josip Mihatov
    ZVONČICA: Sanja Grgina, Anđela Ćurković Petković
    KAPETAN KUKA: Juraj Aras
    GOSPOĐA DARLING, majka: Tamara Šoletić
    GOSPODIN DARLING, otac: Dragan Veselić
    PAS NANA: Vjera Vidov
    CRNO BIĆE: Juraj Aras, Gabrijela Meštrović Maštruko, Sanja Grgina, Dragan Veselić, Tamara Šoletić, Anđela Ćurković Petković, Irena Bausović Tomljanović, Dominik Karakašić, Adriano Košuta, Radojka Kozulić, Robert Košta
    PRINCEZA TIGRICA LILY: Gabrijela Meštrović Maštruko, Radojka Kozulić
    GUSAR KREZUBICA: Gabrijela Meštrović Maštruko
    GUSAR ČUPAVKO: Sanja Grgina
    GUSAR MRVA: Dragan Veselić
    GUSAR MIKI: Tamara Šoletić
    GUSAR SPUŽVA: Anđela Ćurković Petković
    SJENA PETRA PANA: Dominik Karakašić, Josip Mihatov
    PLAMENAC: Tamara Šoletić, Dragan Veselić, Sanja Grgina, Anđela Ćurković Petković
    TIGAR: Lino Brozić, Dominik Karakašić, Adriano Košuta, Emilia Jurković
    VUK: Robert Košta, Josip Mihatov, Radojka Kozulić
    KROKODIL: Robert Košta, Josip Mihatov
    PTICE: Irena Bausović Tomljanović, Gabrijela Meštrović Maštruko, Radojka Kozulić
    RIBE: Tamara Šoletić, Gabrijela Meštrović Maštruko, Sanja Grgina, Dominik Karakašić, Vjera Vidov
    MEDUZE: Anđela Ćurković Petković, Sanja Grgina
    SOVA: Josip Mihatov, Adriano Košuta, Robert Košta, Radojka Kozulić
    IZGUBLJENI DJEČACI, GUSARI – muški balet: Dejan Bošković, Stefan Ćaldović, Marko Mićić, Marko Vasiljević, Luka Stefanović, Danilo Fatić
    VILE, INDIJANKE – ženski balet, učenice Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar: Antonella Gobin, Nea Smrkinić, Tara Kokić, Anđela Matulić, Zara Kadija, Nina Ivanov, Nina Pavić, Mia Šare, Lucija Ristić, Lucija Jurjević

     

Piše:

Sanja
Petrovski