Otvoren prozor u egzotičnost

Gradsko kazalište Žar ptica, Zagreb: Zinka Kiseljak, Indijanska priča, red. Saša Broz

• 
  
  Indijanska priča bajkoviti je omnibus mitova s drugog kontinenta koji uspijeva na atraktivan način mlade gledatelje uvući u bogate narative indijanske mitologije. Svaka od priča, iako neobičnih zapleta i drugačijih likova nego smo navikli iz naših europskih legendi, zanimljiva je, topla i razumljiva najmlađima. Arhetipovi upadanja u nevolje i činjenje pogreški, kao i izvlačenje iz njih i ispravljanje ili kažnjavanje, u srži su narativa kakvi su nam poznati, dok ostali dijelovi čine egzotičan svijet Indijanske priče.

  Predstava je skladno podijeljena u četiri dijela, koji po tekstu Zinke Kiseljak predstavljaju četiri godišnja doba. Svaka od priča bazira se na indijanskim legendama koje kroz mikro i makro dramaturgiju omnibusa tvore zabavnu i poučnu cjelinu isprepletenih tema. Motivi prirode, duše, životinja i godišnjih doba tvore priče koje poglavica plemena na sceni prepričava. One ubrzo postaju žive i scenski prostor oko plemenske vatre postaje njihova livada, more i mnoga druga poetična prostranstva. Ljubav, poštenje, hrabrost, sklad i dobrota samo su neke od vrijednih pouka koje su dio tkanja omnibusa, a prikazane su na dinamičan i ritmičan način.

  
  
  Uz glazbu, pjesmu i ples, na sceni se stvara i neodoljivi ritam čiji jednostavni i organski obrasci ubrzo gledatelje uvlače gotovo u stanje transa. Ritam glazbene kulise stvara se ne samo udaranjem po bubnjevima koji funkcioniraju kao scenografija, nego i samim kretnjama,  plesom, naglašenim koracima i skokovima. Glumci su spretno i dosljedno koreografirani u živ i dramatičan pokret kroz koji igre lovice djeluje kao ritual a scene borbe kao ples. Ne igra se samo na sceni nego i po bočnim prolazima kazališne dvorane Žar ptica, kao i predvorjem kazališta u kojem se nalazi nekoliko instalacija. Osim indijanskog šatora i glazbe, koja na loopu svira dok se gledatelji ne smjeste u dvoranu, na jednom od zidova nalazi se i mural fotografija, gdje se izbliza može zadubiti u šminku i kostime glumaca koji kao likovi poziraju.

  Kostimi djeluju ozbiljno i autentično te dovoljno variraju od lika do lika kako bi njihovo raspoznavanje i praćenje publici bilo olakšano. Odlična scenografija, čiju je najveću upečatljivost činila velika skulptura odnosno maska indijanskog mitološkog entiteta, koja je cijelo vrijeme bila prisutna na sceni, vrlo je suptilno (iako impozantna u veličini) stvorila osjećaj važnosti i prisutnosti indijanskog odnosa prirode s božanstvima. Cijelo vrijeme prisutno, a u pojedinim pričama i animirano, veliko scenografsko kameno lice i dvije ruke vrlo su dobro funkcionirale i istovremeno očuđivale i vezale izmjenjive scenske prostore u magičan i egzotičan prostor indijanskih mitova. Tople zemljane boje kostima i scenografije djelovale su pomalo monotono, a vizualna razdijeljenost četiri priče postignuta je dobro toniranim svjetlosnim dizajnom.

  
  
  Autorski tim predstave uspješno je izbjegao didaktičnost i deklamativnost pouka i poruka kakve indijanske mitske priče nose, otvorivši prozor u egzotičnost i poetičnost daleke kulture. U moru Andersenovih i Grimmovih bajki, Gradsko kazalište Žar ptica napravilo je mjesta i za priču s drugog kontinenta, koja u režiji Saše Broz jednako - ako ne i više atraktivno, plijeni pažnju.

  Režija: Saša Broz
  Dramaturgija: Zinka Kiseljak
  Scenografija: Ana Martina Bakić, Ivana Knez
  Kostimografija: Marita Ćopo
  Skladatelj: Borna Šercar
  Koreografija: Blaženka Kovač Carić
  Izrada maski: Ivan Fazekaš
  Dizajner rasvjete: Vilim Sever
  Kiparski radovi: Miljenko Sekulić

  Glume: Ranko Zidarić, Ante Krstulović, Zoran Pribičević, Domagoj Janković, Petar Atanasoski, Amanda Prenkaj, Lucia Stefania Glavich Mandarić
  
  
  © Maja Ležaić, KAZALIŠTE.hr, 23. travnja 2018.

   

Piše: