Čuvanje sadašnjosti za povijest

Hrvatsko glumište, časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika, gl. ur. Zlatko Vidačković, br. 60-63, 2014.

• Hrvatsko glumište, časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika, jednom godišnje sakuplja najvažnije informacije o gotovo svim relevantnim kazališnim događajima diljem Hrvatske. Iako je sada u skraćenom izdanju iz financijskih razloga, ipak nudi sustavni pregled većine premijera i važnijih festivalskih gostovanja u institucionalnim kazalištima te niz autorskih tekstova renomiranih teatrologa i kazališnih kritičara dok se potpuni popis predstava nastalih u prethodnoj godini te detaljniji podaci o festivalima sele na internetske stranice HDDU-a.
  
  Ohrabrujuć je razmjerno velik broj festivala različitih profila koji ponešto olabavljuju inače centraliziranu hrvatsku kazališnu sredinu te su od izuzetne važnosti za kulturni razvoj i međusobni poticaj različitih autora, iako na ovako maloj sceni uglavnom cirkuliraju jedna te ista imena. Na festivalima svoje mjesto nalaze konvencionalne predstave, autorski projekti i suvremene prakse, ambijentalno kazalište, komorne produkcije, dječje i lutkarsko kazalište kao i sve vrste dugometražnih i kratkometražnih filmova. Iako predstave na festivalima nužno variraju u kvaliteti, nikada nema u punom smislu riječi promašaja jer je svako gledateljsko iskustvo na takvim manifestacijama vrijedno, potencijalno inspirativno i svakako simptomatično za specifične ili univerzalne umjetničke aspiracije, probleme, zamke i prevladavajuće ukuse.
  
  Hrvatsko glumište donosi kratke izvještaje o festivalima, ističući poetiku festivala i najzanimljivija ostvarenja, ponekad s oduševljenim pohvalama, no zapravo nikada s argumentiranim pokudama. Značajan segment glasila ponosno je posvećen društveno angažiranim djelatnostima Hrvatskog društva dramskih umjetnika koje uključuju koncert i božićni domjenak umirovljenim dramskim umjetnicima, lijepu gestu za one koji su još jučer obogaćivali hrvatske scene, nakon čega slijedi popis novih članova, redom mladih i sve prisutnijih perspektivnih kazalištaraca. Takođerje objavljen dirljiv apel za upis u Registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica. U obimnom izvještaju s Festivala glumca naglašeno je da je prekinut zbog poplava (koje su gotovo čitavu naciju potakle na nesebični angažman) pri čemu su svi glumci i djelatnici Festivala iskazali želju da pomognu stradalima. U bloku o Nagradi hrvatskog glumišta osim izvještaja s dodjele Nagrada objavljen je i popis nominiranih te dobitnika (nažalost nije bilo mjesta za više informacija o nagrađenim umjetnicima i projektima) te razgovori s dobitnicima Nagrada hrvatskog glumišta za životno djelo – Špirom Guberinom i Nevenkom Petković Sobjeslavski – u kojima laureati nude bljeskove znanja i impresija iz svojih dugih i dojmljivih umjetničkih biografija.
  
  Pored slavljeničkih osvrta na brojne prošlogodišnje uspjehe, niz je lijepih tekstova posvećen sjećanjima na glumce preminule u prethodnoj godini, s nježnošću je odano poštovanje njihovu radu i djelu, pri čemu se kvalitetom samih tekstova osobito ističu kolumne Borisa Senkera o Zvonimiru Torjancu i Želimira Ciglara o prekrasnoj i nezamjenjivoj Ani Karić. S druge strane, o Borisu Senkeru entuzijastično piše Sanja Nikčević, povodom više no zasluženo dodjeljene mu Demetrove nagrade za životno djelo, kao vrsnom kritičaru i teatrologu, uspješnom i veoma specifičnom dramskom autoru, odličnom i posvećenom pedagogu nevjerojatne erudicije i skromnosti.
  
  Hrvatsko glumište u cjelini daje određenu predodžbu o raznovrsnim tendencijama u institucionalnim hrvatskim kazalištima, njihovoj komunikaciji s drugima na regionalnoj i široj međunarodnoj sceni te uključenim pojedincima širokog generacijskog spektra koji su prisutni u tom vrlo tijesno povezanom miljeu. Časopis još jednom dokazuje da je hrvatsko glumište dobro podmazan mehanizam koji se uvelike oslanja upravo na međusobnu podršku i poticaj svih aktera. Kazalište kao umjetnički medij inherentne efemernosti vrlo snažno osjeća vlastitu neuhvatljivost te je ovo još jedan od načina na koje kazališna institucija nastoji sačuvati vrijedne trenutke svoje neprestano protječuće povijesti.
  
  © Ana Fazekaš, KAZALIŠTE.hr, 30. travnja 2015.

Piše: