Tek mjestimice čudesno

Kazalište Tvornica lutaka, Zagreb, i Scena Gorica, Velika Gorica: Petra Radin, Čudesna šuma, red. Krešimir Dolenčić

• 
  
  Predstava Čudesna šuma ima zanimljivu pozadinu. Nastala je u samo šest dana tijkom kojih se tim koji su činili autori teksta Leon Lučev i Petra Radin te redatelj Krešimir Dolenčić i glumci izolirao na jednom seoskom imanju kako bi surađivalo u stvaranju predstave. Scenografi i kostimografi radili su u Zagrebu, stvarajući kulise koje će glumci prvi put vidjeti na pozornici na premijeri predstave. Zanimljivosti cijelog procesa pridonosi činjenica da su tu zakulisnu igru pratile tri kamere kojima je cilj bio zabilježiti uzbuđenje i inspiraciju koji se oslobađaju prilikom intenzivne kreativne suradnje. Iz tih video materijala nastati će dokumentarni film mlade redateljice Lune Zimić Mijović. Jedan je medij preduvjet i temelj nastanku drugog. Sličan koncept tvori i okosnicu novonastale predstave. Poznati animirani film iz 1986. godine poslužio je kao motiv oko kojeg je nastala istoimena predstava, Dolenčićeva Čudesna šuma.
  
  Trojica prijatelja, u ranim tridesetima, sastaju se na proslavi rođendana jednog od njih. Sva trojica različito se nose sa izazovima života u odraslom svijetu. Slavljenik Renato (Damir Poljičak) perfekcionistički je nastrojen aranžer izloga. Njegove su aktivnosti detaljno proračunate i organizirane u vremenu i prostoru, a čak i najmanja intervencija u taj raspored izbacuje ga iz takta. Mislav (Slaven Španović) je uspješni pravnik koji je sve u životu napravio u pravo vrijeme, u skladu s društvenim zahtjevima i normama. Ozbiljni duo ne bi bio zanimljiv bez protuteže koju čini zadnji član tria, Mislavov brat Domagoj (Filip Detelić). On se još uvijek traži negdje na granici djetinjstva i odraslog svijeta, na granici na kojoj se snovi puštaju kako bi se udovoljilo zahtjevima svakodnevice. No Domagoj nikako da prijeđe tu granicu i postane odrastao, njemu su snovi još uvijek prevažni da bi ih se odrekao zbog potreba, zbog čega ga ozbiljni brat povremeno tretira kao dijete.
  
  Površnu priču otežava tenzija koja se osjeća među braćom i Renatom, jer im potonji zamjera nedovoljnu posvećenost njemu i njegovu rođendanu. Kritika uloge tehnologije u čovjekovoj svakodnevici upućena je kroz detalj Mislavovog telefona, koji zazvoni u svakom ključnom trenutku pokušaja zbližavanja i stvaranja određene dinamike zajedništva među trojicom. Jedini izlaz iz začarana kruga nezadovoljstva je ubacivanje mobitela u tortu i povratak u djetinjstvo, u sjećanje na Čarobnu šumu, na stablo koje uvijek štiti, na strašnog Kaktus Cara i ježiće Do, Re i Mi koji se tokom cijele priče drže zajedno, baš onako kako bi DOmagoj, REnato i MIslav trebali. Najljepše trenutke predstava donosi upravo tijekom prisjećanja na Čudesnu šumu u kojima svi rekviziti poprime bajkovitu funkciju, priča se ubrza, pokreti postanu izražajniji, glumci se zaigraju, svi dosadni elementi predstave iščeznu, a prostor pozornice nakratko uistinu postane čudesan. Buđenje uspomene na djetinjstvo, na vrijednosti djeteta koje su bliže srcu nego vrijednosti odraslog čovjeka, pomaže trojcu da se ponovno prepoznaju kao prijatelji i saveznici, kao ježići Do, Re i Mi, i u tom tonu završavaju predstavu.
  
  Glumačku postavu čini  ukupno šest glumaca koji se od izvedbe do izvedbe izmjenjuju. Španović, Poljičak i Detelić igrali su izvedbu na temelju koje je nastao ovaj osvrt, i iako su svoj posao odradili korektno, nijedan se nije posebno istaknuo glumačkim umijećem, što je sigurno pridonijelo i plošnom dojmu kojeg likovi ostavljaju. Najjači aduti predstave su scenografska rješenja tokom sekvence putovanja u Čudesnu šumu i simpatična glazbeno-scenska koreografija, kojoj je originalnom glazbom pridonio skladatelj Matej Meštrović. Iako je Čudesna šuma sveukupno zanimljiv projekt podsjetimo li se priče o njenom nastajanju, krajnji je produkt ipak tek prosječno ostvarenje, mjestimično zabavno i čudesno, ali u ostalim trenucima ipak tek površno i svakodnevno.
  
  © Maja Dujmović, KAZALIŠTE.hr, 27. studenoga 2013.
  
  Petra Radin
  Čudesna šuma
  redatelj Krešimir Dolenčić
  premijera 15. rujna 2013.(Zagreb), 26. rujna 2013. (Velika Gorica)
  produkcija dokumentarnog filma Živa produkcija, redateljica Luna Zimić Mijović, autori projekta Leon Lučev i Petra Radin, scenografija Matija Šantić, originalna glazba Matej Meštrović, rekvizita Vinka Krnić, kostimi Andreja Bistričić, producentica Domnana Hay
  izvode: Filip Detelić, Marko Hergešić, Damir Poljičak  /  Ivan Magud, Slaven Španović, Ivan Grčić

Piše: