Znanje svima, a ne samo njima!

Cvijeta Pavlović, Uvod u klasicizam, Leykam International, Zagreb, 2012.

• Leykam International Zagreb pokrenuo je 2010. godine biblioteku pod nazivom Uvodi. Projekt u suradnji s istaknutim hrvatskim znanstvenicima iz područja humanističkih znanosti zamišljen je po anglosaksonskom principu predstavljanja specifične i zahtjevne teorijske građe široj publici (čitaj studentima i potencijalnim interesentima) u pristupačnijem i sumarnom obliku. Biblioteka je otvorena knjigom Uvod u suvremenu teatrologiju I. Borisa Senkera, a uspjeh zamišljenog potvrđuju i brojka od preko deset objavljenih uvoda u nepune tri godine (Uvod u feminističku književnu kritiku, Uvod u hrvatsku kratku priču, Uvod u studij povijesti, Uvod u romantizam, Uvod u klasicizam, Uvod u prapovijesnu arheologiju...)
  
  Cvijeta Pavlović, izvanredna profesorica na Katedri za poredbenu povijest hrvatske književnosti pri Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svojim se akademskim djelovanjem i velikim iskustvom pokazala i dokazala kao logičan izbor za autora ovako opsežne studije. Autorica je uspjela golemu građu smjestiti u primjeren opseg priručnika, demonstrirajući rijetku i vrijednu kvalitetu sposobnosti niveliranja akademske razine. Naime, mnogi istaknuti znanstvenici nisu u stanju prilagoditi svoje znanstvene spoznaje i saznanja široj publici pa svojim teškim, metateorijskim jezikom sami sebi ograničavaju prostor djelovanja i broj mogućih interesenata. U ovom slučaju radi se o koncizno prezentiranoj i jasno strukturiranoj i sistematiziranoj cjelini, obogaćenoj jednostavnošću i primjerenošću stila s obzirom na ciljanu populaciju. Navedena obilježja, kao što sam napomenuo, ne predstavljaju pritom umanjivanje akademske vrijednosti ove publikacije, nego pohvalu sposobnosti autorice u jasnoj raščlambi i sposobnosti odabira relevantnih spoznaja, mišljenja i tumačenja te njihovo prezentiranje na prigodnoj razini.
  
  Osim što je obilježena prilagođenim stilom, knjiga zbog svoje namjene (priručnik/udžbenik različitim kolegijima iz nacionalne i opće povijesti književnosti, teorije književnosti...) sadrži i nužnu uredničku aparaturu (za što je zaslužan Boris Senker) kojom se postiže još lakše uporaba autoričinih podnesaka, a omogućava se i proširivanje teorijskih saznanja i predložaka (knjiga sadrži osam stranica Bibliografije relevantne tuzemne i inozemne literature – teorijskih djela, drama, poezije, članaka..., Kazalo imena autora i srodnih pojmova, Kazalo pojmova, Bilješke o autoru).
  
  Kako bi se uhvatila ukoštac s enormnom građom kako obujmom tako i zahtjevnošću, Cvijeta Pavlović odabrala je deduktivnu metodu strukturiranja krenuvši od općeg prema pojedinačnom pa se prva tri poglavlja (Nazivlje, Klasicizam i racionalizam, Poetika klasicizma) mogu zapravo kvalificirati kao jedno, opće pregledno definiranje izvorišta naziva, problematiziranje različitog nazivlja u pojedinim zemljama, uspostava temeljnih i općih odrednica, filozofskih okvira, konvencija, žanrova i poetike klasicizma. Nakon njega slijedi poglavlje Novovjeke prethodnice klasicizma u kojem se tematizira suodnos i utjecaj prethodnih epoha renesanse i baroka na oformljivanje i usustavljivanje epohe klasicizma.
  
  Nakon tog uvodnog djela, autorica kreće u sustavno raslojavanje odrednica klasicizma kroz nacionalne književnosti (francusku kao kolijevku klasicizma te širenje na englesku, talijansku, njemačku, poljsku, rusku...) posvećujući svakoj od navedenih književnosti zasebno poglavlje te je zaključno suprotstavljajući europskom kontekstu. Navedena poglavlja bave se tako specifičnim poetičkim i žanrovskim obilježjima klasicizma u svakoj pojedinoj zemlji s obzirom na društveni kontekst, razvoj književnosti, a autorica donosi i pregled svih istaknutih pisaca s naglaskom na kanonske pisce (od Corneillea, Molièrea, Racinea, preko Phillipsa, Popea i Drydena, Parinija, Alfierija i Foscolu, Gottscheda, Goethea, Schillera do Frankopana, Relkovića, Katančića...) koje će predstaviti u sukusu njihovog života, izvora, poetika, likova, dramskih zakonitosti, utjecaja na društvo i književnost. Logično, posebno poglavlje zauzima i komparativni uvid o utjecaju klasicističke poetike na hrvatsku književnost od 17. do 19. stoljeća pri čemu se detaljno osvrće na Katančićev opus i hrvatske latiniste, a obrađuje i pisce kod kojih se utjecaj i elementi klasicizma javljaju kao sastavni dio djelovanja (Fran Krsto Frankopan, Matija Antun Relković, Ivan Dražić...)
  
  Nakon detaljne analize i uvida u velike nacionalne književnosti, autorica predstavlja obimom i sadržajem kraće preglede manjih nacionalnih književnosti (mađarske, španjolske, portugalske, danske, nizozemske, srpske, češke, slovačke i ukrajinske) gdje će ukratko navesti najistaknutije predstavnike s njihovim djelima i općim odrednicama.  Na kraju, Cvijeta Pavlović zaključno uvodi dva kratka poglavlja (Književni oblici i sadržaji u klasicizmu i Klasicizam nakon klasicizma) u kojima sumira i zaključuje izneseno te promišlja o paradoksalnosti klasicizma („postavljajući čovjeka u središte, klasicizam je otvorio put umjetničkoj psihologizaciji pa iz poetike reda zagovara uvid u nered čovjeka i čovječanstva“) i pojavama klasicizma nakon klasicizma (neoklasicizam na prijelazu 19. u 20. stoljeće), nagovještavajući teme za neku novu knjigu.
  
  Uvod u klasicizam Cvijete Pavlović predstavlja pregledni, analitičko-opisni i sveobuhvatni sažetak svjetskih, hrvatskih i osobnih studija, ukoričen u smislenu i promišljenu cjelinu okarakteriziranu ravnotežom između jasnoće, preglednosti i teorijskih saznanja. Time se autorica svrstala u kategoriju idealnog znanstvenika čije se odrednice mogu pronaći u klasicističkoj definiciji idealnog umjetnika kojeg „krasi ravnoteža između velike prirodne nadarenosti i snažnog nadahnuća te što potpunijeg znanja, teorijskog obrazovanja i upornog rada“. Vrijednost ovog rada nadišla je početnu ciljanu premisu pa osim primjenjivosti u smislu udžbenika na različitim kolegijima unutar visokoškolskih ustanova, mogućnosti implementacije idu i puno šire: srednje škole, radionice, tečajevi, kazalištarci, šira zainteresirana javnost, književni entuzijasti... Tim koji čine Boris Senker kao urednik biblioteke, Leykam International kao izdavač i vrsni hrvatski znanstvenici kao autori pojedinih izdanja unutar biblioteke Uvodi, uspjeli su ovim projektom popularizirati i približiti znanje svim slojevima društva prigodno poručujući: Znanje svima, a ne samo njima!
  
  © Alen Biskupović, KAZALIŠTE.hr, 31. svibnja 2013.

Piše: