U svim fazama kazališne proizvodnje
Darko Lukić, Produkcija i marketing scenskih umjetnosti, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2010.
-
Jedini domaći naslov koji iscrpno prezentira osnove, ali i postulate i strukturne odrednice kazališne produkcije i marketinga doživio je i svoje drugo izdanje (prvo izdanje izišlo je iz tiska 2006. godine) što je samo po sebi nesvakidašnji uspjeh. Lukićeva knjiga sama je sebi i uzor i konkurencija te je u uvodu autor s pravom zavapio za sličnim i brojnijim izdanjima te tematike u nas. S obzirom da je područje kazališne produkcije i marketinga tek recentno sintetski određeno u nacionalnoj kazališnoj zbilji upravo je Lukićeva knjiga zasad jedina i temeljna monografija osnova produkcije i marketinga, neophodni udžbenik i akademski priručnik ne samo za studente i profesore produkcije, nego može biti podjednako koristan priručnik za sve koji su uključeni u bilo koji segment procesa kazališne djelatnosti, od kazališnih umjetnika pa sve do teoretičara i kritičara, i mnogo šire, jer je riječ o temeljitom i posve osuvremenjenu pristupu kazališnoj predstavi kao cjelovitom proizvodu i materijalnom dobru. Lukić je u svoj rad unio saznanja iz primarno angloameričke kazališne teorije i produkcijske prakse dijelom agitirajući protiv uspavanog europskog akademizma i naslijeđenih odnosa nakon ere socijalističke kazališne proizvodnje. Ipak, i jednom i drugom organizacijskom sustavu autor pristupa svjestan njihovih istodobnih prednosti i nedostataka. Problematika prevođenja anglizama i određenja hrvatskih istoznačnica problem je s kojim će se susretati i drugi priređivači sličnih izdanja, no kako naglašava i sam autor problem terminologije najbolje bi bilo riješiti rječnikom ili pojmovnikom kazališne produkcije i marketinga. Drugo izdanje gotovo u cijelosti nasljeđuje strukturu i sadržaj prvog s iznimkom dodanog kazala temeljnih pojmova i brojnijih statističkih i tabelarnih podataka.
Knjiga Produkcija i marketing scenskih umjetnosti podijeljena je u tri veće cjeline ili dijela; u prvome se daju teorijske osnove produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti; u drugom slijedi temeljiti prikaz i opis praktičnih poslova kazališne produkcije, dok je treći dio strukturiran kao pregled osnova kazališnog marketinga. U prvom su dijelu tako razjašnjeni temeljni pojmovi i obrađeni složeni procesi proizvodnje kazališne predstave kroz tri ciklusa: pretprodukcija, produkcija i postprodukcija. U drugom su dijelu vrlo detaljno i minuciozno predstavljeni i opisani brojni praktični aspekti rada i poslovi kazališne produkcije (problematika autorskih prava, suradnici u produkciji i koprodukcija, zatvaranje financijske konstrukcije, osiguranje prostora i tehničkih resursa, osiguranje kadrovskih resursa, produkcijski poslovi i sastanci, upravljanje ljudskim resursima). Treći dio bavi se različitim čimbenicima kazališnog tržišta i uspostavljanjem kazališnog marketinga (posebice se može izdvojiti usredotočenost na mjesto i ulogu psihologije u marketingu), područja koje je u našim institucionalnim okvirima gotovo potpuna nepoznanica. Već je napomenuto kako se u izlaganju većine produkcijskih i marketinških odnosa u kazalištu Lukić vodio primarno angloameričkim pragmatizmom i sustavom proizvodnje i promidžbe kazališnog proizvoda, no u ovomu izdanju autor je posebice naglasio i hrvatske prilike (ponajviše u okviru novoga Zakona o kazališnoj djelatnosti) dijelom utirući i bitno olakšavajući put budućim istraživačima.
Težnja k što većoj profesionalizaciji i ozbiljnosti svih kazališnih djelatnika i nužno pozicioniranje određenih dosad zanemarenih/neprofiliranih struka (producent, inspicijent, marketing menadžer) u procesu kazališne produkcije očitovana je nakanom koja poziva da se tranzicijski model kazališne proizvodnje konačno i sustavno zamijeni potpuno profesionalnim kazališnim modelom u rasponu od amaterskih skupina do nacionalnih kuća. Izjednačavanje određenih anglizama s hrvatskim inačicama otkriva i posve specifične probleme domaće kazališne proizvodnje; primjerice, inspicijent koji zauzima značenje stage managera postaje znatno odgovornija i znatno primjetnija kazališna pozicija. Sama uloga producenta kao središnje figure unutar kazališne proizvodnje i dalje je neprimjetna u hrvatskim okvirima, dok je nekada unutar socijalističkog modela pojmom organizatora bio označen dio producentskih zadaća te stoga autor priziva producentsko kazalište koje bi uvelo reda u najčešće kaotične odnose između kazališta, lokalne i državne uprave i publike.
Autor ističe važnost koordinacije i taktičko-strateškog promišljanja svih faza kazališne proizvodnje i stoga je ovaj model promatranja kazališnog medija naslonjen dijelom i na doktrinu američkog kulturnog menadžmenta koji se napaja na ekonomskom i korporativnom sustavu proizvodnje i promidžbe proizvoda. Lagani podsmijeh koji autor upućuje usporenoj europskoj kazališnoj produkciji i marketingu zasigurno nije kvalitativne osnove nego je usmjeren na promjenu promišljanja kazališne paradigme na granici institucionalnog, nacionalnog, statičkog i tradicionalnog europskog kazališnog akademizma. Postprodukcijsko i marketinško planiranje promatra se kroz sve oblike promidžbe uključujući i brendiranje i internet oglašavanje. Ti segmenti kazališne proizvodnje, najčešće najmanje važni u hrvatskom kazališnom životu pokazuju se kao elementarni pokazatelji statusa kazališnog proizvoda u kontekstu inozemne recepcije, ali i klasičnog festivalskog pristupa postprodukciji.
Darko Lukić je neizmjernom pažnjom posložio sve relevantne i suvremene činjenice i odrednice kazališne produkcije i marketinga te je stoga Produkcija i marketing scenskih umjetnosti izdanje s kojim bi trebali biti upoznati svi dionici kazališnog procesa, posebice voditelji i uprave nacionalnih kuća. Trud oko specijaliziranih dodataka koji na praktičan način pojednostavljuju prikaz faza i zahtjeva kazališne proizvodnje pohvalan je primjer prezentiranja totalnosti sustava koji se kod nas najčešće promatra samo kroz odnos priprema/izvedba/recepcija.
Knjiga je pisana iznimno jednostavnim i britkim stilom, jasno i pregledno, no bez ikakva simplificiranja problematike te se u sva tri dijela otkrivaju i brojni problemi i nedoumice u procesu od zamišljanja, preko projektiranja i organizacije do provedbe i postprodukcije kazališnog proizvoda. Posebna je vrijednost knjige u preciznom prikazu mnogih relevantnih primjera iz različitih inozemnih praksi, kao i usmjerenost na brojne detalje koji se lako previđaju ili u našoj praksi nerijetko posve zaboravljaju. Kroz isticanje uzajamne kompleksnosti i ovisnosti svih segmenata kazališne proizvodnje, autor je detaljno osvijetlio važne, ali do sada gotovo posve zanemarene i neophodne uvjete proizvodnje predstave, o kojimu uostalom, nerijetko ovisi ili se dijelom odražava i njezina umjetnička relevantnost.
© Ana Gospić, KAZALIŠTE.hr, 8. studenoga 2012.
Piše:

Gospić