Pustolov na sceni

Gostovanje: Gradsko kazalište Požega i Umjetnička akademija Osijek, Marijana Nola, Trenk cabaret, red. Marko Juraga (u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija)

  • Po uzoru na uspješne zajedničke projekte zagrebačkih umjetničkih akademija Umjetnička akademija u Osijeku je u suradnji s Gradskim kazalištem u Požegi osmislila zanimljivu produkciju svojih studenata nadahnutu životom baruna Franje Trenka. Nastao je tako mjuzikl Trenk cabaret koji je premijerno izveden 10. ožujka te potom i u Đakovu i Osijeku. Ta živopisna predstava 16. svibnja s uspjehom je predstavljena i u Zagrebačkom kazalištu Komedija gdje je vrlo dobro zabavila je publiku koja je izvođače ispratila burnim pleskom.

    Barun Franjo Trenk (1711-1749) bio je austrijski pukovnik rođen u talijanskom gradu Reggio di Calabria. Djelovao je prvo u austrijskoj vojsci, zatim u Rusiji, te napokon u ratovima u službi carice Marije Terezije, na čelu regimente pandura, koje je većinom regrutirao u Slavoniji, gdje je imao mnogo posjeda. Bila je to četa dobrovoljaca bivših hajduka (Trenkovi panduri), ali je zbog njihovih nedjela Trenk uhapšen i osuđen na doživotnu tamnicu (Spielberg kod Brna) gdje je i umro u 38. godini života. Zanimljivo je da je Trenk bio prvi zapovjednik koji je uveo vojni orkestar (prvo Turkisch band, a poslije Trenkova banda), a danas tu tradiciju nastavlja Gradska glazba i Povijesna postrojba Trenkovi panduri u Požegi.

    Avanturistički život baruna Trenka poslužio je kao tema mnogim literarnim djelima (čemu je pridonijela i njegova autobiografija iz 1747). Spomenimo tek veliku popularnost koju je u mnogim svjetskim kazalištima postigla opereta Barun Trenk hrvatskog skladatelja Srećka Albinija. Mjuzikl Trenk cabaret također prati životni, ali i vojnički put pustolova, koji uz ratovanje kojemu se strastveno posvećuje, nalazi vremena i za zavođenje lijepih žena, čak i carice Marije Terezije, nadmeće se u dvoboju, a život završava nostalgičnim sjećanjem na Slavoniju.

    Pod mentorstvom desetak profesora glazbene, kazališne i likovne umjetnosti Umjetničke akademije u Osijeku studenti su sami napisali privlačnu suvremenu glazbu s ponekom folklornom notom, izvodili je sami na dnu pozornice u malom sastavu klavijatura, gitara, basa i bubnjeva, prateći raspjevane i razigrane protagoniste i zborove u stiliziranim kostimima na praktičnoj i funkcionalnoj sceni. Dramski tekst potpisuje Marijana Nola, režiju Marko Juraga, a umjetničko vodstvo Antoaneta Radočaj-Jerković. Sadržaj je podijeljen na devet prizora, s nekoliko tipičnih Trenkovih avantura (Ljubavna, Slavonska, Ruska, Turska, Carska i Završna) uokvirenih uvertirom, prologom i finalom. U velikom ansamblu solista, zborova i plesačica, ističu se nositelji glavnih uloga Ivan Čačić kao Barun Trenk, Matea Grabić kao njegova supruga Luiza Tillier Trenk, te Margareta Matišić kao Marija Terezija.

    Studenti su s puno elana, energije, humora i suptilnih osjećaja iznjedrili tu nepretencioznu, ali nadasve dinamičnu i dobro osmišljenu predstavu, koja na svoj mladenački i svjež način pridonosi čuvanju uspomene na zanimljivu povijesnu ličnost baruna Trenka koja je ostavila traga i na ovim našim prostorima.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 1. lipnja 2012.

    Marijana Nola
    Trenk cabaret
    redatelj Marko Juraga
    premijera 10. ožujka 2012.

    skladatelji Tin Tonković, Tihomir Ranogajec, Ljudevit Laušin, Srđan Šitum, Vanja Gvozdanović, Darko Čuvidić, scenografija i kostimografija Ivana Žiovković, Sheron Pimpi Steiner, koreografija i scenski pokret Vuk Ognjenović, oblikovanje zvuka Davor Dedić, videoprojekcije Lucija Jakovina, Marka Grbeša, umjetničko vodstvo Antoaneta Radočaj-Janković, asistentice zbora Ivana Erjavac, Matea Tomas

    izvode: Ivan Ćaćić (barun Trenk), Aljoša Čepi (1. pandur), Domagoj Mrkonjić (2. pandur), Dominik Karakašić (3. pandur), Filip Hozjak (4. pandur), Aljoša Čepi (Ivan Trenk, otac Baruna Trenka), Matea Grabić (Luiza Tiller Trenk, supruga Baruna Trenka), Matija Medverec (Barun Tiller), Selma Mehić (Barunica Tiller, Luizina majka), Antonija Pintarić (Ana Urner, Trenkova djevojka), Aljoša Čepi (Grof Khevenhüller, osječki feldmaršal), Aljoša Čepi (General Guadagni, vrhovni osječki vojni zapovjednik), Domagoj Mrkonjić (Auditori Salzenthal, osječki revizor), Aljoša Čepi (General grof Munich, vrhovni ruski vojni zapovjednik), Domagoj Mrkonjić (Pukovnik Kuming, pukovnik u ruskoj vojsci), Justina Vojaković-Fingler (Helena Kuming, supruga pukovnika Kuminga), Marijana MAtoković (Sluškinja Marija), Margareta Matišić (Marija Terezija, kraljica), Matija Medverec (Fridrik ii Veliki, pruski kralj), Katica Šubarić (Krčmarica), Filip Hozjak (Fra Angelico), Boris Šili (ruski vojnik), Filip Hozjak, Jurica Hrenić, Dalibor Samardžija, Goran Lovrić, Dario Šeremet, Marin Bando, Matija Medverec, Hrvoje Nemec, Boris Šili (Zbor Trenkovih pandura, Zbor ruskih vojnika), Danijela Škabal, Adrijana Šmit, Marija Tonić, Ivana Bušić, Ana Piljić, Dijana Štinc, Katarina Baotić (Ženski zbor i plesna skupina „Trenkuše“), Selma Mehić, Justina Vojaković-Fingler (plesačice „Trenkuše“)

kritike i eseji