Interpretacije znamenite pripovijetke Preobrazba Franza Kafke neslućene su, a jednu kazališno uspješnu ponudio je dramski ansambl splitskoga Hrvatskog narodnog kazališta i mladi zagrebački redatelj splitskih korijena Ivan Plazibat praizvedbom te predstave na maloj Sceni 55. Osim režije, Plazibat se hrabro prihvatio i dramatizacije toga inače gustoga i složenog Kafkina proznog teksta, a rezultat je dinamično i suvremeno teatarsko uprizorenje te pripovijetke poznate u svjetskoj literaturi i po znamenitoj početnoj rečenici: „Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca.“
No taj upečatljiv početak tragične priče o Gergoru Samsi, trgovačkom putniku koji se iz nesmiljenog svijeta rada i neljudskih i bešćutnih obiteljskih odnosa spašava bijegom odnosno preobrazbom u golema kukca, i danas je tako bolno aktualan, a redatelj ga je odgodio otvarajući na taj način dramaturški prostor za dinamično istraživanje zamršenih uzročno-posljedičnih veza koje su dovele do preobrazbe. Drama počinje Samsinim mučnim (ne)snalaženjem u tvrtki u kojoj je kao trgovački putnik tek lako zamjenjiva žarulja koja bi inače trebala danonoćno gorjeti pa je u predstavi ponuđena dvostruka poruka: ona o svekolikom oslobađanju čovjeka od mučnih pritisaka, poslovnih i egzistencijalnih, upečatljivom scenom u kojoj glavni lik sa sebe skida bezbroj jakni, čijom se prodajom svakodnevno bavi, te istodobno bijega i od otuđenosti u bešćutnosti obiteljskog okružja, koje pridonosi Gregorovoj metamorfozi u nesretnu puzajuću spodobu.
Redatelj se, gradeći predstavu, umjesto na rakurs čovjeko-kukca usredotočio na obitelj: oca, majku i sestru Gregora Samse, koji u pripovijetki izgovaraju tek poneku rečenicu dok su im Plazibatovom dramatizacijom dodijeljeni gotovo joneskovski dijalozi, čime su groteskno podcrtane Gregorove odnosno Kafine frustracije, strahovi, i tjeskobe.
Glumački tim dosljedno je i ujednačeno pratio finu redateljsku nit: Nikola Ivošević kao autoritarni Tata Samsa, Tajana Jovanović u ulozi nekritično-bezosjećajne Mame Samsa i Andrea Mladinić kao egocentrična Greta, Sestra Samsa. I Nenad Srdelić kao šef i Vicko Biladžić kao tajnik vješto su glumački uobličili korporativni mentalitet koji svojim alogičnim mehanizmima život pojedinca pretvaraju u noćnu moru. Uprizorenje Preobrazbe stoga je i prihvaćeno kao „naša gorka aktualna neoliberalna priča s okusom otkaza i stečajeva te obiteljskih nezajažljivih materijalnih apetita“ .
No u ulozi Gregora Samse dosita je zablistao student pete godine Odsjeka za glumu splitske Umjetničke akademije Nikša Arčanin, kojemu je to bila prva takva prilika. Arčanin je snažno uokvirio lik nesretnoga Gregora Samse sa svega nekoliko izgovorenih rečenica. Posebice sugestivna bila je pak njegova duhovna i tjelesna preobrazba u gadljiva, puzajućeg kukca, što je postignuto ne kostimom nego tjelesno zahtjevnim govorom tijela, scenskim pokretom koji je osmislila Maja Marjančić.
Iako je i duljina predstave primjerena (osamdesetak minuta) njezin bi svršetak bio kudikamo efektniji da je umjesto zadnjeg obraćanja Gregora Samse odabrana dramaturški jača prethodna scena, u kojoj obitelj i poslodavac i od kukca traže da bude svrsishodan i marketinški iskoristiv. Kostimi Petre Dančević, crni i kruti s tek ponekim otkačenim detaljem, pridonijeli su ozračju svojevrsne karnevalizacije predstave, kao i glazba Gordana Tudora te svjetlo i ton Miroslava Mamića i Željka Mravka .
Posebnu pohvalu svakako zaslužuje scenografija Ozrena Bakotića s brojnim vratima, kojima je dodatno potencirao hermetičnost i ozračje duhovne klaustrofobičnosti inače vrlo dinamične i moderne predstave koja je širom otvorila vrata mladom, očito perspektivnom redatelju Ivanu Plazibatu, a koji je svojim dojmljivim i teatarski znalačkim uprizorenjem pokazao kako i lektirni naslovi mogu postati itekako zanimljivi.
© Mirjana Maroević, KAZALIŠTE.hr, 2. travnja 2012.
Franz Kafka
Preobrazba
redatelj Ivan Plazibat
premijera 28. ožujka 2012.
dramatizacija Ivan Plazibat, scenograf Ozren Bakotić, kostimografkinja Petra Dančević, skladatelj Gordan Tudor, scenski pokret Maja Marjančić, svjetlo Miroslav Mamić, ton Željko Mravak
izvode: Nikša Arčanin (Gregor Samsa), Nikola Ivošević (Tata Samsa), Tajana Jovanović (Mama Samsa), Andrea Mladinić (Greta (Sestra Samsa) ), Nenad Srdelić (Šef), Vicko Bilandžić (Tajnik)
