Drugi broj Hrvatskog glumišta, koji je oblikovalo uredništvo na čelu s glavnom urednicom Dubravkom Lampalov, u ruke čitatelja dolazi u grafički osvježenom i sadržajno sličnom obliku kao i prethodnik. Korice broja na kojima su fotografije dobitnika Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje na području drame Boris Buzančić i dobitnica iste nagrade na području plesa Milana Broš, najavljuju temat broja – Nagrada hrvatskog glumišta za 2007. U sklopu temata biografski su intervju s Borisom Buzančićem koji obiluje zanimljivim i slabije poznatim podacima iz povijesti hrvatskog filma i kazališta; dojmljiv govor Milane Broš na preuzimanju Nagrade; popis svih nominiranih za nagrade te riječi zahvale koje su nagrađeni uputili nakon preuzimanja nagrada. Prilog spaja dvije stalno prisutne sadržajne sastavnice časopisa koje se često isprepliću. S jedne strane - praćenje aktivnosti Hrvatskog društva dramskih umjetnika koje je izdavač časopisa, a s druge - želja uredništva da časopis (p)ostane svojevrsni ljetopis hrvatskoga kazališta.
Rubrika Obljetnice zabilježila je vrijedne godišnjice umjetničkog djelovanja (od 35. do čak 60.) osmero članova Društva koji djeluju u kazalištima od Varaždina do Dubrovnika i od Zagreba do Zadra, te dvije kazališne godišnjice (devedeset godina Vinkovačkog glumišta i stoljeće osječkog HNK). Ono što Glumište čini različitim od većine tiskovina jest osobni autorski pristup koji možda ima i svojih slabosti jer može dovesti do variranja u kvaliteti tekstova, no bez sumnje daje posebnu i toliko potrebnu toplinu. Osobitu vrijednost unutar Obljetnica ima „zapis o životnom putu glumca čija je sudbina eklatantni primjer represije režima nad umjetnikom“, svjedočenje Zvonimira Jelačića pl. Bužimskog koje je snimila Gordana Slivka.
Stalna rubrika Festivali donosi tekstove o četiri kazališna festivala održana od rujna do kraja protekle godine, u razdoblju koje pokriva ovaj broj časopisa. Prošle je godine akademik Nikola Batušić dobio Nagradu Grada Zagreba u povodu objavljivanja knjige Na rubu potkove. Uspomene i to je bio povod za razgovor koji su s „jednim od najpoznatijih i najuglednijih hrvatskih teatrologa, povjesničara kazališta i profesora Akademije dramske umjetnosti“ (kako to uz ostalo stoji u obrazloženju nagrade) vodili Dubravka Lampalov i Tomislav Kurelec. Batušić je, to se i ovom prigodom pokazalo, iznimno zanimljiv sugovornik te je razgovor s njim jedan od tekstova koji svakako zaslužuju pozornost.
Prilog čuvanju kazališne umjetnosti, umjetnosti trenutka, od zaborava daje i popis premijera profesionalnih hrvatskih kazališta i kazališnih grupa koji se odnosi na prije navedeno razdoblje, a posebnost mu je da, za razliku od primjerice Repertoara hrvatskih kazališta u kojima je naveden samo autorski tim predstave, donose i popis glumaca koji sudjeluju u predstavama te navodi njihove uloge.
Broj zaključuje rubrika U spomen kojom se u Glumištu HDDU oprašta od svojih članova Zvonimira Črnka, Ante Dulčića, Lucije Otržan i posebno dirljivim tekstom Paola Magiellija od Galiana Pahora.
© Sandra Cekol, KULISA.eu, 8. lipnja 2008.
Suvremeno lutkarstvo i kritika vrijedan je doprinos lutkarstvu i kritici i važna literatura za studente lutkarstva, lutkarske kritičare i povjesničare.
ČASOPISI
mjuzikl_3.jpg)
ESEJI