Glumačka dinastija Freudenreich nastavila je očevu tradiciju

Feljton Hrvatsko kazalište i društvo (23. dio)

  • Svečano otvaranje nove zgrade HNK-a u Zagrebu, 14. listopada 1895.

    U povodu svečanog otvorenja nove kazališne zgrade HNK u Zagrebu, drugi su dan, 15. listopada 1895. kao prvo hrvatsko dramsko djelo izvedeni Graničari. U ulozi Kosića nastupao je Dragutin Freudenreich   (Zagreb, 1862 – Zagreb, 1937). Dragutin bio je sin J. Freudenreicha i K. Norveg, nemirna duha i neobuzdana temperamenta. Debitirao je 1882. u starom kazalištu. Potom je bio član putujućih družina, a u Zagrebu ponovo 1889–1894. U sezoni 1894/95. nastupao je u ljubljanskom Slovenskom narodnom gledališču, gdje je režirao očeve Graničare, sljedeću sezonu u Zagrebu, potom opet u Ljubljani, pa u Zagrebu. 1898/99. vodio je glumačku družinu pod prezimenom Veseljković, potom je bio u Varaždinu, te u Zagrebu 1902–1926, kad je umirovljen. U prvim desetljećima 20. stoljeća jedan je od najvrjednijih karakternih glumaca zagrebačke pozornice. Ulogom Grge stekao je najširu popularnost, nastupivši nebrojeno puta.

    Kritičar Agramer Zeitunga Victor Stein u br. 240 (18. X) 1895. ocijenio je sve izvođače kao odlične, uz primjedbu da bi se neki dijelovi koji nisu više aktualni mogli i izostaviti.

    Programska cedulja Freudenreichovih <em>Graničara</em> izvedenih 15. listopada 1895., prvi dan nakon svečanog otvaranja nove zgrade HNK-a u ZagrebuO  izvedbama 16. i 17. veljače 1895. napisao je i Milan Šenoa osvrt u Vijencu br. 42:

    „Predstava bijaše prvi i drugi put korektna. Osobito je publiku zabavio duet gdjice Housove (Karolina) i g. Dragutina Freudenreicha (Grga). Gospodin se je Freudenreich odužio uspomeni svoga oca, igrajući svom voljom i svim svojim temperamentom staroga Grgu. Začudismo se, kad smo na glumišnom ceduljama čitali, da je ulogu Karoline preuzela gdjica Housova. Ta je uloga, izuzev dva coupleta, većim dijelom konverzaciona, ali valja priznati, da je gdjica Housa svoju zadaću veoma lijepo riješila. Začudismo se za to što ne vidjesmo na glumišnoj cedulji imena gdjice Micike Freudenreich; njezinu opernom renoméu uloga Karoline ne bi bila škodila. Zagrebčani je i onako poznaju, a opet bi za tradiciju obitelji bilo liepo, da se je moglo reći: tri su Freudenreicha sudjelovala kod prve predstave Graničara u novom glumištu."

    Marija (Micika) Freudenreich, udana Huth (Zagreb, 1863 – Zagreb, 1944), glumica i operna pjevačica, bila je kći J. Freudenreicha i K. Norveg. Debitirala je 1881. kao Karolina u očevim Graničarima u zagrebačkome HNK-u, gdje je djelovala do 1892. godine. 1892–1895 nastupala je u Grazu, potom 1895–1911 u Zagrebu, a nakon toga bila je učiteljica pjevanja do 1920.

    Stjepan Miletić zabilježio je i jednu zanimljivost. „Već je kod zadnje predstave Graničara dobro spomenuo u svojem coupletu gosp. Dragutin Freudenreich da je zvjedljiv, čim će Zagrebčani sada, kad je novo kazalište sagrađeno, ispričati svoje neposjećivanje glumišta; obćinstvo je odobravalo, burno odobravalo, pa smo se nadali da će se to sada popraviti, ali jest brajane, vjeruj prije svemu, no zagrebačkoj publici glede posjećivanja kazališta." Budući da je posjet novootvorenomu kazalištu bio daleko ispod očekivanoga, „…a novo bi glumište ostalo uopće bez obilnijeg posjeta iz hrvatskih krajeva…", HNK je najprije ugostio 150 Jastrebarčana 24. studenoga 1895. na predstavi Zajčeva Zrinjskoga, a za „kršni seljački puk iz okolice zagrebačke" 1. prosinca poslije podne priredio besplatnu predstavu Graničara. „A kako se mirno i dostojanstveno vladahu diljem čitave predstave – s kojom iskrenom sućuti pratiše svaku scenu narodne glume. Koliko bi se moglo općinstvo modernih pozornica moglo od njih naučiti!"

    Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. – München, 8. rujna 1908.), kazališni redatelj i književnik, intendant HNK-a u Zagrebu od 1994 do 1998., Kritičareva želja da nastupe sva Freudenreichova djeca ispunit će se iduće, 1897. godine, kada je obilježena četrdeseta obljetnica prve izvedbe Graničara. Glumili su Dragutin (Grga), Micika (Karolina), Zvonimir (Andrija) i njegova kći Vera Freudenreich. Zvonimir Freudenreich (Zagreb, 1865 – Zagreb, 1906), operetni pjevač i glumac, najmlađi sin J. Freudenreicha i K. Norveg, glumiti je započeo 1887. U Zagrebu angažiran 1894–1898 te 1903–1906, a kao pjevač gostovao je u austrijskim i njemačkim kazalištima. Posjetitelji su dobili presliku kazališne cedulje prve predstave iz 1857. Proslavi je nazočio ban Khuen-Hederváry, a čist prihod od predstave Uprava kazališta namijenila je autorovoj djeci, koja su sudjelovala u izvedbi. U gledalištu je bila i Karolina Norveg-Freudenreich (rođ. Zappe, Beč, 1834 – Zagreb, 1903, glumica i pjevačica, prva naša subreta), koja je primila naslov „počasnoga člana Hrvatskog zemaljskog kazališta". Proslov je ovaj put napisala pjesnikinja Milka Pogačić, a izgovorila ga je Marija Ružička-Strozzi.

    Kritičar ujedno bilježi da je to dvjestota izvedba u Zagrebu te da su i nakon 40-godišnjega života Graničari na općinstvo djelovali kao pravi pravcati novitet: „… sve to djeluje na nas neodoljivom silom, te nam predstavlja ’Graničare’ kao najdragocjeniji proizvod hrv. pučke glume, makar ga nije pisao književnik po zanatu, već samo fini poznavalac pozorišta i ljudskog srdca, nezaboravni Joso Freudenreich…". 

    Ovaj je pučki komad izveden i 29. ožujka 1898. u čast intendantu Stjepanu Miletiću te kao tisućita predstava pod ondašnjim vodstvom, uz neke glumačke izmjene i s  prologom Augusta Harambašića.

    (nastavlja se...)

    © Zdenka Hercegovac, KAZALIŠTE.hr, 8. prosinca 2021.

    Feljton Hrvatsko kazalište i društvo sufinanciran je sredstvima Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije