Zamorni tradicionalizam

XIII. Međunarodni festival sanktpeterburške kazališne sezone, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 12. - 17. rujna 2019., Sanktpeterburško državno akademsko kazalište komedije N. P. Akimova: Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, Ludi novac, red. Tatjana Kazakova

• 
  
  Ludi novac je u okviru sanktpeterburške kazališne sezone izdvojen kao primjer dobro napravljenog tradicionalnog kazališta s vrlo malo osuvremenjivanja, iako se najavljuje kao komedija u dva čina prema kazališnom komadu iz 1870. Aleksandra Nikolajeviča Ostrovskog (1823-1886), plodnog autora pedesetak komada kojih se doprinos ruskoj dramskoj književnosti devetnaestog stoljeća nerijetko uspoređuje s ulogom koju je Gogolj imao u afirmiranju realizma u ruskoj prozi tog razdoblja. Tema Ludog novca dominira većim dijelom njegovog opusa. Kritika je to uglednih građanskih (prvenstveno trgovačkih) krugova koji glume elitu, prisutnu na svim važnijim društvenim događanjima, iako žive bezbrižno znatno iznad svojih mogućnosti, ostvarujući to posudbama velikih svota i kreditima. To je taj ludi novac iz naslova o kojem ne razmišljaju kako ga nikada neće moći vratiti, što će ih odvesti u propast.

  
  
  Takva je i ljepotica Lidija Čeboksarova, kojoj nitko od njenih brojnih udvarača i prosaca nije dovoljno dobar. Darija Ljateckaja uspješno gradi tu ulogu na kontrastu između dovitljivosti usmjerene na iznalaženje mogućnosti održavanja života na visokoj razini i potpunog neshvaćanja činjenice da je za to potreban novac koji će netko zaraditi. Zato joj odbijeni obožavatelji žele podvaliti, lažno joj predstavljajući iz provincije tek pristiglog i od prvog susreta u nju zaljubljenog ambicioznog poduzetnika i trgovca Vasiljkova kao vlasnika bogatih rudnika zlata. Njegovi ozbiljnost i poštenje (uz postupno gubljenje početne naivnosti) pružili su priliku Aleksandru Matvejevu da iskaže čvrstu glumačku osobnost i da time postane često i komična suprotnost svojoj odabranici koja se ubrzo udaje za njega isključivo zbog njegovog izmišljenog bogatstva.

  Ipak, komediju vode oni koji su čitavu tu spletku zamislili, a u tome vrhunsko umijeće pokazuje Nikolaj Smirnov kao Teljatev, koji je i inicirao čitavu intrigu. Vrlo dobro mu sekundira i Sergej Russkin kao ostarjeli i osiromašeni bonvivan Kučumov koji lažnim obećanjima o novcu koji će joj dati (ali kojeg naravno nema) postaje Darijin ljubavnik. A efektnu epizodu ostvaruje i Dimitry Lebedev koji kao treći sudionik prijevare Glumov, naslućujući  komplikacije, uspijeva šarmirati stariju ženu koja ga vodi u Pariz. Znatne komičarske domete pokazuje i Irina Mazurkevič u precizno nijansiranoj ulozi Darijine majke, uspješno prelazeći iz shvaćanja njoj nepodnošljive stvarnosti u bajkovitost svojih sanjarija.

  
  
  Redateljica Tatjana Kozlova, oslanjajući se na uspjele glumačke interpretacije tipične za ovakve komade (uz nešto suvremenija scenografska rješenja Stefanije Graurogkajte), uspjela je ostvariti pomalo nostalgičnu sliku kazališta „kakvo je nekad bilo“. Ipak, za gledatelja - posebno izvan ruskog konteksta, razlog (ovakvog) postavljanja Ludog novca ostaje prilično dvojben. Prvi (duži) čin preduga je i povremeno zamorna varijacija na mnogo puta (čak i u ljubićima i sapunicama) ispričanu priču o ljepotici koja se prodaje za novac, što je možda bila stanovita novost i provokacija u vrijeme nastanka teksta Ostrovskog. Rasplet u drugom činu ima i nekih originalnijih rješenja, ali sve završava odgojnom, neprikladno izravnom porukom o tome kako ludi novac posuđen bez pokrića vodi u tragediju, a jedini pravi novac koji osigurava sreću je onaj koji je (kao kod Vasiljkova) zarađen poštenim radom. Problem prevaranata koji na novcu bez pokrića grade društveni uspjeh našoj je publici vjerojatno još dalji, jer u nas najčešće prevaranti raspolažu pravim, a ne ludim novcem.
  
  Autor: Alexander Ostrovski
  Režija: Tatjana Kozlova
  Scenografija: Stefania Graurogkajte
  
  Igraju: Aleksandar Matvejev, Nikolaj Smirnov, Sergei Russkin, Dimitry Lebedev, Irina Mazurkevič, Darija Ljateckaja

  @ Tomislav Kurelec, KAZALIŠTE.hr, 26. rujna 2019.

   

Piše: