Sloboda izbora

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Edward Albee, Zoološka priča, red. Miroslav Čabraja

  • Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Edward Albee, Zoološka priča, red. Miroslav Čabraja

    Edward Albee jedan je od najvećih američkih dramatičara svoje generacije te je predvodnik promjene u jednom od dva dominantna pravca američke drame koji su kategorizirani s obzirom na stav prema američkom snu i ostvarenjima svojih junaka. Prvi je subverzivna drama koja prikazuje isključivo neuspješne pokušaje slijeđenja američkog sna, takozvane loosere (gubitnike), a drugi je afirmativna, ona koja prikazuje likove koji su uspjeli pobijediti i ostvariti svoje ciljeve. Taj subverzivni pravac, dolaskom Albeeja na scenu, promijenio je piščev stav prema svom looseru. Dotad se neuspjeh prikazivao kao grijeh, dok Albee mijenja pravila igre i započinje pravac u kojem se u koncept američkog sna više ne vjeruje, a gubitništvo više nije grijeh, nego se smatra slobodom izbora. Promjena započinje upravo Zoološkom pričom napisanom već nekako davne 1958. godine, premda je njezin sadržaj itekako aktualan i dan danas.
    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Edward Albee, Zoološka priča, red. Miroslav Čabraja
    Radnja priče odvija se jednog nedjeljnog poslijepodneva u Central Parku u New Yorku gdje naizgled uspješan i samozadovoljan Peter (Aleksandar Bogdanović/Vladimir Tintor) redovno provodi vrijeme pušeći i čitajući knjige. Iznenada se u parku pojavljuje Jerry (Vladimir Tintor/Aleksandar Bogdanović), looser, lošeg fizičkog izgleda, pokrpane odječe, koji prekapa po kantama smeća tražeći plastične boce. Na Jerryjevo inzistiranje njih se dvojica polako upuštaju u fragmentirani, skicoidan razgovor u kojem isprva Jerry samo postavlja pitanja Peteru, ne otkrivajući ništa o sebi. Kako se radnja zahuktava i jedan i drugi počinju se razotkrivati pa saznajemo da su Jerryju roditelji umrli, da živi u teškim uvjetima, da nema prijatelja, da ima sklonost prema životinjama s kojima misli da komunicira bolje nego s ljudima...

    Jednako tako i Peter počinje skidati svoju lažnu fasadu pa nam kroz njegove male reakcije koje provocira Jerry postaje jasno kako niti on nije zadovoljan svojim životom, kako bježi od kuće u park, kako je nesretan što nije dobio muško dijete, kako supruga voli mačke pa ih je morao prihvatiti. Sve u svemu i jedan i drugi žive živote koje zapravo ne žele, a ne mogu se promijeniti. Kad obojica odbace svoje maske, kada se istina obruši i na Jerryja i na Petera u svoj svojoj surovosti, u gotovo animalnoj borbi na život i smrt, Jerry pravi svoj izbor. Nadu pronalazi u smrti bacajući se na nož koji Peter drži u ruci. Zadnji trenutci protječu u Jerryjevoj zahvali Peteru što mu je pomogao, dok Peter naziva hitnu pomoć, a javlja mu se agent koji ga obavještava da su sve linije zauzete te da pričeka na vezi.
    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Edward Albee, Zoološka priča, red. Miroslav Čabraja
    Redatelj je očigledno htio intenzivirati sudar dvaju svjetova te naglasiti kako junaci potječu iz dva potpuno suprotna, a istovremeno jednako gorka svijeta koji se manifestiraju i danas, zadržavajući pritom osnovne zadatosti originala. Priča se otvara Jerryjevom pjesmom koju izvodi na mikrofonu, a završava stihovima „A ničeg sem tuge nema sad“. Mikrofoni, električna cigareta, mobitel, plastične boce, evidentni su alati osuvremenjivanja poruke, ali služe i unutar priče kao ekspozicija i različiti simboli suvremenosti. Na mikrofonima se tako na primjer izgovaraju riječi koje su u drami označene da se izvode glasno, vičući, a istovremeno pojačavaju ispraznost vapaja u pomoć koji ostaje odzvanjati u bučnoj tišini kao kada Peter zaziva policiju u parku, kada Jerry intervjuira Petera ili kada Peter zove hitnu pomoć, a nitko ne odgovara. Scenografija i kostimografija su minimalističke, dvije klupe, lišće na podu, lampa u parku i suvremeni kostimi, Jerry u jeans hlačama, duksu i tenisicama, Peter u odijelu.

    Moja zamjerka je da se izvedba igra na velikoj sceni HNK s otvorenim gledalištem što je umanjilo dopiranje emocija do publike. Ova drama zahtjeva komorniju izvedbu te bi rješenje u kojem publika sjedi na sceni i okružuje glumce pridonijelo atmosferi. Osim toga, oba glumca igraju obje uloge te se nije znalo tko će nastupiti u kojoj ulozi na premijernoj izvedbi. Osobno nisam imao ništa protiv doći dva dana za redom i vidjeti obojicu u istim ulogama, ali nisam siguran koji je zapravo efekt toga jer sam jedan od rijetkih koji je bio na obje izvedbe.
    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku Edward Albee, Zoološka priča, red. Miroslav Čabraja
    Kao što niti u izvorniku nema olakšavajućih elemenata za glumce tako se i u ovoj izvedbi išlo na čistu glumačku vještinu koju su obojica izvođača u obje uloge pokazali na zavidnoj razini. Tako Bogdanović izvrsno drži fokus u liku ozbiljnog Jerryja od početka do kraja dajući mu malo čvršći i suzdržaniji stav prema Jerryju, dok Tintor emocionalno uvjerljivo boja karakterne nijanse i pomake u ponašanju ispijenog i propalog loosera Jerryja. Jednako tako i Tintor drži pažnju u liku Petera, ali daje mu malo mekše karakterne crte, dok Bogdanovićev Jerry izgleda trunku opasnije i mračnije od Tintorovog. Svaki pojedinačno ima vlastitu perspektivu lika, svoju posebnu gestu, mimiku, reakciju na suigru partnera, drukčiju nijansu emocije kojom donosi svoju priču.

    Posljednja ovosezonska dramska premijera HNK-a u Osijeku još je jedna dobra predstava u nizu. Priča funkcionira, tematski je aktualna, a zanimljivo je i pogledati dva dramska prvaka HNK-a u istim ulogama. Na vama je da izaberete koga želite gledati ili da pogledate obje verzije. Sloboda izbora je, kao što je slučaj i s Albeejevim junacima, samo na vama.

    © Alen Biskupović, KAZALIŠTE.hr, 5. svibnja 2017.

Piše:

Alen
Biskupović