Urnebesni povratak kući

Kazalište Komedija, Zagreb: Milan Grgić – Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, red. Vlado Štefančić, dir. Veseljko Barešić, Krešimir Batinić

  • Kazalište Komedija, Zagreb: Milan Grgić – Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, red. Vlado Štefančić, dir. Veseljko Barešić, Krešimir Batinić, foto: © Ines Novković
    Komedija je nakon više od petnaest godina konačno na svoje daske vratila kultni mjuzikl Jalta, Jalta. Taj slavni mjuzikl upravo je u toj kući ugledao svjetla pozornice te je od praizvedbe 28. prosinca 1971. do 11. veljače 1995, s 534 izvedbe nadmašio sva očekivanja. Od kada je skinuta s Komedijina repertoara, Jalta je u Zagrebu izvedena koncertno nekoliko puta, a u sjećanju ostaje izvedba iz 1998. kada je upriličena primopredaja istodobnim susretom stare i nove generacije protagonista na podiju KD Lisinski. Od tada je međutim prošlo još dvanaest godina neaktivnosti, ali je sada konačno krenulo. Jaltu su u međuvremenu na svoje repertoare uvrstili HNK-ovi u Rijeci i Osijeku, a Komedija se nažalost olako i neshvatljivo odrekla tog svog najpopularnijeg i najuspješnijeg mjuzikla, koji bi uz antologijske i najizvođenije hrvatske opere Zajčeva Nikolu Šubića Zrinjskog i Gotovčeva Eru s onoga svijeta morao biti trajno na repertoaru hrvatskih kazališnih kuća. Tim više jer je sadržaj i danas aktualan, a čini se i vječan.

    Radnja mjuzikla odigrava se u veljači 1945. u gradu Jalti na poluotoku Krimu u vrijeme kada se tamo održavala konferencija na kojoj su predsjednici zemalja pobjednica, Churchill, Roosevelt i Staljin, (po)dijelili svijet. No, u mjuziklu oni nisu u prvom planu, nego njihovi sobari, koji se po uzoru na svoje gospodare također međusobno svađaju, dijele i nadmeću, ne samo oko praktičnih stvari, nego i za naklonost domarke Nine koja vodi glavnu riječ i brine za slogu i prijateljstvo. Za sigurnost se pak brinu agenti, za red sluge, a za radne akcije i obnovu Jalte djevojačka udarnička četa. Na karti svijeta pojavljuje se i misteriozna zelena mrlja, livada koja nikome ne pripada, a Nina se sa sobarima dogovara da će jednoga dana svi zajedno u slozi otići na nju i ostvariti svoj san. A možda jednoga dana cijeli svijet postane zelena livada.
    Kazalište Komedija, Zagreb: Milan Grgić – Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, red. Vlado Štefančić, dir. Veseljko Barešić, Krešimir Batinić, foto: © Ines Novković
    Taj zahvalni predložak rascvjetan u nizu fantastičnih prizora u idealnom spoju odličnih tekstova i briljantne glazbe pretvorio se u virtuozno djelo koje uvijek razgaljuje i ubire bezrezervne pohvale. Zanimljivo je i upravo fascinantno da je za uspjeh tog remek-djela darovitog tandema Milan Grgić–Alfi Kabiljo uvelike zaslužna i ekipa protagonista na čelu sa Sandom Langerholz kao Ninom Filipovnom i trojicom sobara Rusom Borisom Pavlenićem, Amerikancem Richardom Simonellijem i Englezom Vladimirom Krstulovićem. Bila je to nezaboravna postava u režiji Vlade Štefančića, koja se dvadeset tri godine nije mijenjala i koja je postala legendom.

    Za osjetljiv trenutak kada sjećanje na izvornu Jaltu još nije izblijedjelo našlo se mudro rješenje. Režija je ponovno povjerena kazališnom magu Vladi Štefančiću, koji je ujedno i dramaturški obradio libreto. Taj majstor za mjuzikle sačuvao je izvornu dramaturgiju, vedar duh i funkcionalnu mizanscenu, dodavši tek nekoliko novih detalja. Nova je međutim vizualno lijepa i prozračna scenografija Dragutina Broza i stilizirani kostimi živih boja Elvire Ulip. Uostalom, ta nova Jalta koja nije podlegla pomodnim izazovima osuvremenjivanja posveta je onoj staroj, što je bilo očito iz nijeme projekcije nekadašnjih televizijskih snimaka Jalte tijekom uvertire. Od stare garde u novu su predstavu ušli samo Boris Pavlenić i Nedim Prohić, ali sada u drugim ulogama. A novih lica ima toliko da je za sedam glavnih uloga bilo moguće načiniti dvije podjele, a za ulogu Nine čak tri. U podjeli su i dva dirigenta. Održane su stoga dvije različite, ali podjednako uspješne premijere.
    Kazalište Komedija, Zagreb: Milan Grgić – Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, red. Vlado Štefančić, dir. Veseljko Barešić, Krešimir Batinić, foto: © Ines Novković
    Na prvoj premijeri 12. ožujka pod znalačkim ravnanjem iskusnog maestra Veseljka Berešića u zahvalnoj ulozi Nine Filipovne nastupila je Sandra Bagarić. Ninu je kreirala na visokoj profesionalnoj razini, uz veliko scensko iskustvo, sa šarmom i suptilnom mekoćom. Bila je glumački suverena, spontana i uvjerljiva, te pjevački korektna unatoč prevelikom vibratu. Izvrstan je bio uigran i razigran trio sobara. Đani Stipaničev kao ruski sobar Griša plijenio je kontroliranom snagom lijepog glasa, odličnom dikcijom i scenskom okretnošću i dopadljivošću. Ravnopravno su mu se pridružili Ronald Žlabur kao američki sobar Larry i Dražen Čuček kao engleski sobar Stanley.

    Na drugoj premijeri iduće večeri kojom je ravnao korepetitor i zborovođa Krešimir Batinić ulogu Nine Filipovne tumačila je Renata Sabljak, pjevačica velike glasovne snage i sjajne tehnike. Njezina je Nina bila međutim hladnija i odrješitija, stoga i manje šarmantna. (U trećoj podjeli u toj ulozi nastupa i Danijela Pintarić.) Drugi trio sobara bio je različit od prvoga, unio je neke drukčije elemente, ali je također bio vrlo dobar zahvaljujući spretnosti i znanju Davora Radića (Griša), Damira Poljičaka (Larry) i Dražena Bratulića (Stanley).
    Kazalište Komedija, Zagreb: Milan Grgić – Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, red. Vlado Štefančić, dir. Veseljko Barešić, Krešimir Batinić, foto: © Ines Novković
    U ulozi sluge Samuela u dvije večeri nastupili su podjednako dobri Adalbert Turner i Dario Došlić, dok su sluškinju Marfu tumačili Denis Grabarić i još bolja Mirela Brekalo. Od dvije Brigadirke Mila Elegović bila je uvjerljivija i spretnija (iako preglasna) od Jasne Palić Picukarić, koja je međutim bolje kontrolirala jačinu glasa. Spomenimo i uloge bez alternacija: Ranko Tihomirović tumačio je američkog, Boris Pavlenić ruskoga, a Nedim Prohić engleskog generala. Tri njhova agenta bili su Božidar Peričić, Boris Barberić i Adam Končić (u drugoj podjeli Dario Štulić).

    Plesne su točke prema koreografiji Sunčane Škrinjarić postavili Tina Vrtar Stipić i Mladen Mordej Vučković. Posebno je bio upečatljiv prvi prizor s agentima, podjednako glazbeno i scenski. Nova predstava Jalte, Jalte pripremljena je studiozno, s vrlo dobrim, kadšto i odličnim solistima, orkestrom i zborom. Predstava je dinamična i razigrana, ali je bila previše ozvučena, pogotovo prve večeri. Kazalište Komedija komorno je i nije mu potrebno ozvučenje, pogotovo ako se to radi nepažljivo. Unatoč tome predstava je postigla velik uspjeh. Publika je oduševljeno pozdravljala svaki hit, posebice tri ključna broja, Grišinu pjesmu o Jalti, Ninino Što će biti sutra, a nadasve dirljiv finale Neka cijeli svijet.

    Stihove „Neka cijeli ovaj svijet još sja u suncu, neka naša zemlja sva postane sretna! Neka cijeli ovaj svijet zove se bajka, zelena i mirisna, cvjetna sva i nevina, livada iz sna!“ i pripadajuća im glazbu publika je odavno prisvojila kao himnu boljem svijetu. Dobro ih poznaje i pjeva zajedno s Komedijinim ansamblom i ispraća urnebesnim ovacijama. Uostalom, svaki je glazbeni broj tog mjuzikla biser za sebe i očekivano je ispraćan pljeskom. Nova generacija izvođača Jalte na najboljem je dakle putu ne samo da razgali i do suza raznježi stariju publiku, nego i da privuče i buduće zaljubljenike u Jaltu, Jaltu za sva vremena.

    © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 14. ožujka 2010.

kritike i eseji